Sutra će biti objavljena prva presuda Ivi Sanaderu. Radi se o optužnici za ratno profiterstvo zbog primanja provizije od austrijske Hypo banke koja je naknadno dopunjena optužbama da je za 10 milijuna eura mita Sanader prepustio upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u.

Što bi za Hrvatsku i njezin ugled značila okrivljujuća presuda za Sanadera? Pogotovo ako se uzme u obzir da i Radimir Čačić odlazi u zatvor? Sve se to odvija u kratkom vremenskom razmaku, u kojem je donesena osluobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Evo što o svemu misli politički analitičar Davor Gjenero.

“Pravosuđe je apsolutno top tema. Trenutačno obilježava hrvatsku zbilju, ne samo zbog navedenih događaja nego zbog još jedne vrlo bitne stvari. Radi se o akcijskom planu za ispunjavanje preostalih obveza za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, koji obuhvaća i usvajanje novog zakonodavnog okvira koji će omogućiti provedbu sudskih odluka i smanjenje zaostataka u ovršnim predmetima”, naglašava  Gjenero.

“Utjecaj Sanaderove presude na ugled Hrvatske može biti negativan samo u slučaju da presuda ne bude čvrsto temeljena na zakonima, te ako se ne stekne dojam da je Sanader imao pravo na pošteno suđenje. U suprotnom to je svima, osim Mađarskoj, irelevantno. Ta će presuda utjecati na Zsolta Hernadija i jednog mađarskog menadžera, te na vlasničke i upravljačke odnose Ine i MOL-a. No, i na to će utjecati tek drugostupanjska presuda, koja se može očekivati za dvije godine, te ako ona bude osuđujuća tada može nastati dugoročan problem”, pojasnio je.

Gjenero naglašava da se slučaj Sanadera i slučaj Čačića treba promatrati odvojeno, te da nije dobro poticati teorije zavjere. Slučajnost je da se to odvija u isto vrijeme, kaže dodajući kako treba uzeti u obzir da se Čačić ponašao odgovorno rekavši da će poštivati odluku mađarskog suda.  Što se tiče odraza ovih događaja na ugled političke scene u Hrvatskoj,  Gjenero smatra da su to prošle stvari. “To je već u prošlosti utjecalo na percepciju hrvatske političke klase i hrvtaskog biračkog tijela, no to je sada iza nas”, kaže.

“Presuda haaškog tribunala će možda imati negativan utjecaj na Srbiju i njezino pristupanje Europskoj uniji. U Hrvatskoj nema negativnih implikacija”, zaključio je.

Kronologija prvog suđenja Sanaderu

Nakon izručenja Hrvatskoj 18. srpnja 2011. i podizanja optužnice, bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prvi je put zasjeo na optuženičku klupu 28. listopada 2011.
Optužnica za ratno profiterstvo zbog primanja provizije od austrijske Hypo banke naknadno je dopunjena optužbama da je za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u.

Sanader i njegova obrana sve optužbe odbacuju, dok tužiteljstvo smatra da je tijekom jednogodišnjeg suđenja u potpunosti dokazalo Sanaderovu krivnju.

Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Turudića prvu će presudu Sanaderu objaviti u utorak 20. studenoga u 10 sati.

Bivšem premijeru u međuvremenu je počelo i suđenje u slučaju Fimi medija, gdje ga se s njegovom bivšom strankom i još nekoliko nekadašnjih HDZ-ovih dužnosnika tereti za izvlačenje 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. Dio novca navodno je završio u stranačkom "crnom fondu", a dio u privatnim džepovima.

Sanadera očekuju i suđenja zbog pogodovanja HDZ-ovu zastupniku Stjepanu Fioliću prodajom zgrade u Planinskoj ulici Ministarstvu regionalnog razvoja te prodaje HEP-ove struje po povlaštenoj cijeni Diokiju i TLM-u.

Donosimo kronologiju prvog suđenja Sanaderu u slučajevima Hypo i Ina-MOL:

2011. godina

– 28. listopada – Ivo Sanader na prvo zakazano ročište iz zatvora u Remetincu dolazi sa zakašnjenjem, ističući da je bio uvjeren kako ga umjesto na sud vode u bolnicu zbog srčanih tegoba. Rasprava je privremeno odgođena, a iako je suđenje izazvalo dotada neviđeno zanimanje hrvatskih i stranih medija, u sudnici nema članova Sanaderove obitelji.

– 3. studenoga – suđenje i formalno počinje čitanjem optužnice za ratno profiterstvo, Sanadera se tereti da je dobio 3,6 milijuna kuna provizije od Hypo banke koja je Hrvatskoj 1994. odobrila kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Sanader, kao i njegova obrana, odbacuje optužbe ali ne želi odgovarati na pitanja tužiteljstva.

– 4. studenoga – ispituju se prvi svjedoci među kojima je i ratni premijer Nikica Valentić. Kredit s Hypo bankom opisao je kao vrlo povoljan za Hrvatsku.

– 7. studenoga – zagrebački Županijski sud potvrdio je optužnicu u slučaju Ina-MOL koja se pripaja prvoj optužnici za ratno profiterstvo u slučaju Hypo.

– 10. studenoga – suđenje formalno počinje iznova čitanjem objedinjene optužnice.

– 17. studenoga – sud prihvaća da se kao svjedoke ispita više tadašnjih i bivših vladinih dužnosnika, ali ne i predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija koji bi, po riječima USKOK-a, da je dostupan hrvatskom pravosuđu u ovom slučaju bio optuženik. Sanader u svom uvodnom govoru nakon spajanja suđenja u slučaju Hypo s aferom Ina – MOL kategorički odbacuje sve što mu se stavlja na teret, ističući da mu nije jasno zašto bi mu netko davao novac za odluke koje nije donosio sam već su usvojene na najširoj političkoj platformi. Posebno se obrušio na optužbe krunskog svjedoka Roberta Ježića koji je kazao da je preko njegove švicarske tvrtke Xenoplast MOL uplatio polovinu, odnosno pet milijuna eura Sanaderova mita.

– 18. studenoga – u sudnici prikazana sporna snimka sastanka Sanadera i Hernadija. Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić Sanadera označio kao ključnu osobu u pregovorima s Hypo bankom. Ustvrdio je da je i njemu osobno pomogao oko dobivanja kredita.

– 24. studenoga – Granić dovršio svjedočenje ističući da ne za je li Hypo banka nekome isplatila proviziju, a Sanaderova obrana prigovorila istinitosti njegova iskaza.

– 6. prosinca – Ustavni sud odlučio da su razlozi za Sanaderovo zadržavanje u istražnom zatvoru nedostatni i zatražio od zagrebačkog Županijskog suda da ponovno odlučuje o puštanju na slobodu.

– 7. prosinca – sudac istrage prihvatio da se Sanadera uz jamčevinu od 12,4 milijuna kuna, oduzimanje putovnice i zabranu napuštanja boravišta pusti iz istražnog zatvora. Za Sanadera su jamčevinu prikupili njegovi prijatelji Luka Bebić, Jerko Rošin, Mario Zubović i supruga Mirjana koji su založili svoje nekretnine.

– 8. prosinca – bivši direktor Hypo Leasinga Drago Vidaković posvjedočio da je Sanader od direktora te banke Wolfganga Kulterera primio omotnicu na parkiralištu u Klagenfurtu.

– 15. prosinca – bivši čelnik Hypa za poslove s Hrvatskom Gunther Striedinger posvjedočio da su uvjete kreditiranja Hrvatske sredinom 90-ih dogovarali Kulterer i tadašnji zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Sanader. Potvrdio je i vjerodostojnost bilješke po kojoj je Sanader u četiri oka obećao Kultereru da će ta banka u Hrvatskoj imati povlašteni položaj i da će za to biti isplaćena provizija.

– 16. prosinca – bivši menadžer Hypo banke Franz Hasslinger posvjedočio je da je od bivšeg predsjednika uprave banke Wolfganga Kulterera čuo kako je Ivo Sanader primio proviziju nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Nakon suđenja Sanader je, oko 16 sati, izašao iz zatvora u Remetincu u kojemu je proveo pet mjeseci. U prvom obraćanju novinarima kazao je da sada sa svojim braniteljskim timom kreće "s punim radom" u dokazivanje svoje nevinosti.

2012. godina

– 11. siječnja – Sanader prvi put na suđenje došao sa slobode. Bivši direktor Plinacroa Branko Radošević ispričao na sudu da mu je bivši premijer zaprijetio da će morati odstupiti ako "ne olabavi" u pregovorima s Mađarima.

– 30. siječnja – mađarsko tužiteljstvo obustavilo istragu o podmićivanju u slučaju Ina – MOL, zaključujući da tvrtke preko kojih se navodno isplatilo mito nemaju veze s MOL-om, već ruskim naftnim tvrtkama. USKOK je isti dan objavio da istraga protiv Hernadija u Hrvatskoj i dalje traje.

– 24. veljače – čelnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec posvjedočila da je Sanader na nju vršio pritisak nakon što je Agencija uvjetno dozvolila MOL-ovo stjecanje većinskih upravljačkih prava u Ini. Sanader prigovorio da Spevec lažno svjedoči.

– 1. ožujka – bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec kazao da je Sanader svojoj bivšoj zamjenici Jadranki Kosor naredio da proda Inine dionice kojima je raspolagao Fond hrvatskih branitelja kojemu je u to vrijeme bila na čelu. Dodao je i da je predsjedništvo HDZ-a jednoglasno prihvatilo MOL-ovu prevlast u Ini, Sanader odbacio njegove tvrdnje.

– 2. ožujka – bivši predsjednik uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer kazao je da se Sanader tek pred kraj pridružio pregovorima o kreditu s tom bankom te da je provizija isplaćena osobi pod imenom Eugen Laxa. Bivši ministar financija Ivan Šuker kazao je da je nakon Sanaderove ostavke njegova nasljednica u Vladi i stranci Jadranka Kosor zatražila da ode na sastanak o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine na kojem je uz Sanadera i potpredsjednika vlade Damira Polančeca bio i direktor MOL-a Zsolt Hernadi.

– 8. ožujka – krunski svjedok USKOK-a Robert Ježić potvrdio da je za Sanadera primio pet milijuna eura ili polovinu dogovorenog MOL-ovog mita te da je novac još na računu njegove švicarske tvrtke. Posvjedočio je i da je preostali iznos trebao preuzeti Sanaderov brat Flavio.

– 15. ožujka – bivši član uprave Ine Jozo Petrović ustvrdio da kao osoba od Sanaderova povjerenja nije utjecao na bivšeg direktora Plinacroa Branka Radoševića kako bi ubrzao izdvajanje plinskog poslovanja iz Ine.

– 12. travnja – Jedan od trojice hrvatskih predstavnika u upravi Ine Damir Mayer kazao je na sudu da su izmjenama međudioničarskog ugovora između Ine i MOL-a upravljačka prava u potpunosti prebačena na mađarsku naftnu kompaniju, što je suprotno hrvatskim nacionalnim interesima.

– 13. travnja – Još jedan hrvatski član uprave Ine, Ivan Krešić, posvjedočio da hrvatski predstavnici nemaju nikakav utjecaj u Ini koja se razvija kao podružnica MOL-a, a ne samostalna kompanija

– 16. travnja – Sanader sjeo na optuženičku klupu i u slučaju Fimi medija. Na nekom od suđenja "sjedi" i četiri puta tjedno.

– 19. travnja – Kulterer ponovio da je proviziju isplatio Laxi, a ne Sanaderu.

– 20. travnja – Član nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić posvjedočio od izmjena međudioničarskog ugovora s MOL-om, koji je zapostavio Ini, hrvatski predstavnici u upravi ne mogu utjecati na Inino poslovanje.

– 26. travnja – I predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern rekao na sudu da hrvatski predstavnici u Ini nemaju nikakvog utjecaja te da bi izdvajanjem plinskog poslovanja država gubila milijardu kuna godišnje. Sanader prigovorio i njegovu iskazu.

– 4. svibnja – bivši mađarski predstavnik u upravi Ine i izvršni direktor za financije u toj tvrtki Zalan Bacs kazao na sudu da se nakon izmijene međudioničarskog ugovora vlade i MOL-a 2009. poboljšao model upravljanja u Ini te da je MOL u tu tvrtku donio nov način poslovanja i puno veću strogost u financijskom poslovanju. Predstavnica MOL-a koja je sudjelovala u pregovorima oko izdvajanja plinskog biznisa iz Ine Katalin Tamas rekla je da se pregovorima pristupilo jer je hrvatskoj vladi bilo strateški važno doći u vlasništvo skladišta plina kako bi osigurala energetsku neovisnost.

– 10. svibnja – MOL-ov direktor za razvoj poslovanja Gyorgy Bacsa posvjedočio da je mađarska naftna kompanija poboljšala poslovanje Ine koja je izmjenama dioničkog ugovora mogla dobiti i puno manje kooperativnog strateškog partnera.

– 17. svibnja – mađarski poduzetnik Imre Fazekas ustvrdio je na sudu da pet milijuna eura na računu Ježićeve švicarske tvrtke Xenoplast nije bilo namijenjeno Sanaderu, već Ježiću koji je surađivao na projektu Družba Adria. Istinitosti njegova iskaza prigovorio je USKOK.

– 18. svibnja – ruski tajkun Mihael Guceriev posvjedočio je da mu je Uskokov krunski svjedok Robert Ježić ukrao novac namijenjen projektu Družba Adria, a ne podmićivanju bivšeg hrvatskog premijera, kao što tvrdi USKOK. Potvrdio je da je pet milijuna eura uplaćenih na Ježićevu švicarsku tvrtku Xenoplast bilo namijenjeno kupnji zemljišta u Omišlju za skladište energenata.

– 24. svibnja – Sanaderov brat Flavio (Vlado) opovrgnuo iskaz krunskog svjedoka Ježića koji je posvjedočio da je za Sanadera preuzeo prvu polovinu MOL-ovog mita, dok je primanje preostalih pet milijuna eura organizirao Flavio Sanader. Bivši član Ininog nadzornog odbora Abel Galacz rekao je da je MOL stabilizirao poslovanje Ine i modernizirao rafinerije koje sada proizvode u skladu s europskim standardima.

– 14. lipnja – čelnica Janafa od 2000. do 2004. Vesna Trnokop Tanta posvjedočila je da je u međudržavnim pregovorima oko Družbe Adria u ime mađarskog MOL-a pregovarao Imre Fazakas koji je kao svjedok obrane ranije izjavio da je od 2000. do 2008. radio za ruski Jukos.

– 25. listopada – Ježić se obvezao da će najkasnije za 30 dana na račun suda uplatiti pet milijuna eura koje je prema optužnici a i samom Ježiću, Mol uplatio kao mito Sanaderu za preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

– 12. studenoga – Sanader počeo iznositi obranu u kojoj je porekao sve optužbe. Ni nakon obrane nije želio odgovarati na pitanja tužiteljstva.

– 14. studenoga – tužiteljstvo u završnom govoru zaključuje da su u slučajevima Hypo i Ina-MOL dokazane sve točke optužnice kojima se Sanader tereti za primanje mita i ratno profiterstvo. Zbog izdaje Hrvatske zatražili najveću zakonom propisanu kaznu.

– 15. studenoga – obrana smatra da ni jedna točka optužnice nije dokazana i traži oslobađajuću presudu.