Kolovoz nije donio gotovo nikakve promjene u pogledu stanja inozemnog duga u usporedbi sa srpnjem, pišu RBA analitičari. Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug na kraju je kolovoza iznosio 45,8 mlrd eura, što je za 179 mil eura ili 0,4 posto manje nego na kraju srpnja. Nadalje, izuzev nešto većeg rasta u travnju, inozemni dug tijekom 2012. godine stagnira pa je u odnosu na kraj prošle godine stanje inozemnog duga veće za svega 92 mil eura, odnosno za 0,2 posto. 

Blagom rastu inozemnog duga u odnosu na kraj 2011. najviše je pridonio rast duga javnog sektora, i to države, dok su javna trgovačka društva nastavila s procesom razduživanja prema inozemstvu. Inozemni dug javnog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,7 mlrd eura, što je za 876 mil eura ili 6,3 posto više nego na kraju 2011., pri čemu je dug države porastao za 1,2 mlrd eura (16,8 posto) na 8,2 mlrd eura, dok je dug javnih poduzeća u istom razdoblju smanjen za 489 mil eura (9,1 posto) na 4,9 mlrd eura. Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od 0,3 mlrd. eura što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Međutim, već od svibnja dug države blago se smanjuje čemu je pridonijelo smanjenje izloženosti nerezidenata u trezorskim zapisima Ministarstva financija. 

Uz to, rast duga u odnosu na kraj 2011. rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća na što je utjecalo izdanje obveznice Agrokora (300 mil eura). Vanjski dug financijskog sektora smanjen je za 800 mil kuna ili 5,1 posto u odnosu na kraj prošle godine uslijed usporavanja kreditne aktivnosti . Vanjski dug ovog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,9 mil eura. U ovoj godini RBA analitičari očekuju blagi rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP-u s obzirom na očekivani pad gospodarstva.