Za Enriquea Shena su sve jače težnje Katalonije da se odvoji od Španjolske istodobno i prokletstvo i blagoslov. U rujnu je netom prije skupa potpore za neovisnost u susjednoj Barceloni Shen ostao bez katalonskih zastava koje prodaje jer ih je u tjednu prije toga prodao čak 10.000. No kao doseljenika koji je ovamo došao iz Šangaja još prije dvadeset godina brine ga način na koji se separatisti bore za svoj cilj naglašavajući razlike u kulturi, jeziku i identitetu prema kojima je Katalonija sasvim drugačija od Španjolske.

"Uvijek je bolje biti dijelom jedne veće zemlje, kao što je bolje kada imate veliku obitelj jer će vam netko uvijek biti spreman pomoći", smatra Shen. Imigranti poput Shena zorni su primjer složenosti identiteta u Kataloniji, gdje muslimani, šijiti i Kinezi čine veliki dio stanovništva te su pridonijeli gospodarskom jačanju Katalonije, koja je, uz Madrid, najveća i najraznolikija španjolska regija. Dok se Katalonija priprema za regionalne izbore 25. studenog koji bi se mogli pretvoriti u svojevrsni referendum o neovisnosti, čak 1,5 milijuna stanovnika od ukupno 7,5 milijuna stanovnika neće moći glasovati jer nisu državljani Španjolske. Tako velika brojka, kao i njihov doprinos katalonskom gospodarstvu samo su dodatni argument pojedinih političara za tvrdnju da bi ova regija trebala pripadati Europskoj uniji kao zaseban entitet, odvojeno od Španjolske. S godišnje ostvarenih 260 milijardi dolara u robi i uslugama, neovisno katalonsko gospodarstvo bilo bi veće i jače od gospodarstava desetak zemalja članica EU. Prošle je godine u Badaloni, koja ima 220.000 stanovnika za gradonačelnika izabran konzervativac ekstremnih stajališta Xavier García Albiol. Gradonačelnik Albiol opire se separaciji, a i ocrnjuje imigrante u Badaloni do te mjere da je protiv njega podnesena tužba zbog poticanja mržnje protiv lokalnog romskog stanovništva. "Veliki dio doseljenika ovamo je došao zbog posla, ali mali dio njih također je došao s jednom namjerom, a to je da postanu delikventi, kradu i zagorčavaju život svojim susjedima".

Za njih, tvrdi gradonačelnik, "jedino rješenje je policijski pritisak, djelatne pravosudne mjere, a ako je to moguće i vraćanje u zemlju porijekla". Gradonačelnik je pokušao spriječiti i otvaranje nove džamije. Gradonačelnikove imigracijske mjere su "loš vic", smatra Abdelkrim Latifi I Boussalem, voditelj ustanove za poučavanje islamskih zakona i arapskog jezika. Ipak, Latifi I Boussalem, koji je ovamo došao prije 22 godine iz marokanske Casablance, kaže da je oblasna vlast s mukom prihvaćala Marokance i Pakistance i prije nego što je García Albiol došao na vlast. "Glavne političke stranke iskazuju određenu dozu straha od islama", kaže. "Nikada nam nije bilo lako, ali barem su ostali političari razgovarali s nama i nisu nas nazivali problemom", dodaje. "Većini imigranata kojima pomažemo glavna preokupacija je pronalazak posla, zadovoljavanje osnovnih potreba i jamstvo da su im dokumenti prema propisima", kaže Fátima Ahmed, glasnogovornica udruge Ibn Batuta iz Barcelone koja imigrantima pruža pravnu pomoć i slične usluge. Ti problemi, kaže ona, "miljama su daleko od političkih rasprava u vezi kojih oni nemaju pravo glasa".

Raphael Minder