Ulagači se ponašaju po načelu ‘prvo prodaj, a onda postavljaj pitanja’

Autor: Poslovni.hr/Hina , 18. studeni 2012. u 10:47
EPA

Čak i ako se izbjegne recesija, iscrpljujući pregovori između Bijele kuće i Kongresa mogli bi narušiti poslovne investicije i privatnu potrošnju.

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, drugi tjedan zaredom, jer su ulagači nesigurni zbog proračunskog gordijskog čvora u SAD-u i recesije u eurozoni.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1,8 posto, na 12.588 bodova, dok je S&P 500 pao 1,5 posto, na 1.359 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 2.853 boda. Za S&P indeks to je drugi tjedni gubitak zaredom, dok je Dow Jones skliznuo četvrti, a Nasdaq šesti tjedan uzastopno. Na prvoj konferenciji za tisak od kada je ponovno izabran za predsjednika SAD-a, Barack Obama prošloga je tjedna ostao čvrsto pri stavu da treba povećati porezne stope kako bi se smanjio proračunski deficit.

Kako se republikanci u Kongresu tome oštro protive, očekuje se žestoka borba oko proračunskih stavaka do kraja ove godine, zbog čega su ulagači nesigurni. Tim više što bi se u pregovorima mogao naći i prijedlog o povećanju poreza na dividende i kapitalne dobitke. Predsjednički izbori nisu doveli do promjene u odnosu snaga između demokrata i republikanaca u Kongresu, pa se ulagači plaše da se neće uspjeti postići dogovor o proračunskim problemima.

U tom slučaju, od početka 2013. godine uslijedilo bi automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanja poreza, ukupno vrijedno oko 600 milijardi dolara. Ta tzv. 'fiskalna litica' mogla bi gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Čak i ako se izbjegne recesija, iscrpljujući pregovori između Bijele kuće i Kongresa mogli bi narušiti poslovne investicije i privatnu potrošnju.

„Strahuje se da bi se političari mogli naći u slijepoj ulici, kao u kolovozu 2011. godine“, kaže Brian Gendreau, strateg u tvrtki Cetera Financial Group, podsjećajući da je tada do dogovora o dozvoljenom zaduživanju države došlo u zadnji tren. No, političko natezanje prije tog dogovora dovelo je do pada povjerenja potrošača i smanjenja izgleda za kreditni rejting SAD-a, što je vrlo negativno utjecalo na tržište dionica.

„Mislim da će ova neizvjesnost potrajati do posljednjeg trenutka, a do tada tržište će stalno biti pod pritiskom“, kaže Michael Cheah, portfelj menadžer u fondu SunAmerica Asset Management.

Tržište je, također, pod pritiskom dužničkih problema u eurozoni, zbog čega je tamošnje gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju, drugu od 2009. godine. Gospodarstvo eurozone oslabilo je u trećem tromjesečju, drugom zaredom, za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je Europska unija zamalo izbjegla recesiju, ojačavši u trećem kvartalu za 0,1 posto, objavio je jučer Eurostat. Na godišnjoj razini aktivnost u 17-članoj eurozoni oslabila je za 0,6 posto, a u 27-članoj Uniji za 0,4 posto. S obzirom da je i Japan na rubu recesije te da je rast kineskog gospodarstva usporen, teško je za očekivati da će američko gospodarstvo ostati neokrnjeno.

„Znamo da je Europa u problemima, da Japanu prijeti recesija, da Kina usporava… a sada su pojačane i tenzije na Bliskom istoku. Sve to udarilo je tržište u istom trenu, pa je jasno zašto se ulagači ponašaju po načelu 'prvo prodaj, a onda postavljaj pitanja'“, objašnjava Ryan Detrick, strateg u tvrtki Schaeffer's Investment Research.

Na slabljenje poslovnih uvjeta u svijetu ukazuju i financijska izvješća američkih kompanija. Doduše, i u ovoj su sezoni objave kvartalnih rezultata zarade kompanija nešto veće nego što se očekivalo, no očekivanja su bila vrlo niska. S druge strane, prihodi kompanija znatno su podbacili.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 2,8 posto, na 5.605 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3 posto, na 6.950 bodova, a pariški CAC 2,6 posto, na 3.341 bod. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 3 posto, na 9.024 boda, jer se ulagači nadaju pobjedi Liberalno demokratske stranke na predstojećim prijevremenim izborima, što bi vodilo daljnjem labavljenju monetarne politike.
 

Komentirajte prvi

New Report

Close