U četvrtak Gradskoj kavani u Zagrebu održao se 3. AutoZubak Poslovni klub na temu "Gospodarstvo i mediji – Koliko se vole?".

Glavni cilj ovogodišnjeg Poslovnog kluba bio je otvoriti raspravu o specifičnom odnosu medija i gospodarstva, a klub je dao i odgovore na pitanja koja gospodarstvenici očekuju od medija i mediji od gospodarstva te što bi trebalo napraviti da način razmišljanja, izvještavanja i odnos gospodarstva i medija budu dobronamjerni, stoji u izvještaju Auto Zubaka.

Na prvom okruglom stolu pod nazivom Mediji i gospodarstvo – faktori sa zajedničkim nazivnikom, svoja razmišljanja  u izuzetno dinamičnoj raspravi, predstavili su sudionici Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera,  Tomislav Wruss, predsjednik Uprave EPH Media, Mladen Pejković, predsjednik Uprave VIPnet do.o., mag. Andreja Jernejčić, direktorica Lin& Nil, Juraj Hrvačić, glavni urednik Narodnog Radija, Pavo Zubak, Predsjednik Uprave AutoZubaka, Igor Kern, direktor ABC Hrvatska, Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, Božo Skoko, docent fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Goran Milić, Al Jazeera Balkans.  Glavna rasprava razvila se između gospodarstvenika i medija oko količine ulaganja u oglašavanje, odnosno pitanja neovisnosti medija u  slučaju ulaganja više od isplativosti u neki medij. Sudionici su se složili kako postoji raskorak između načelnih i osobnih želja gospodarstvenika kada ulažu u medije. S jedne strane, žele objektivnost, dok privatno s druge žele i da se o njima pozitivno piše kad već sponzoriraju neki medij. Uočeno je da su na taj način mediji postali ovisni o sponzorima, te je  predloženo da se oformi nešto slično etičkom povjerenstvu koje bi prihvaćalo pritužbe o ovoj problematici i raspravljalo o njima redovito.

Bilo je riječi o lošim iskustvima s medijima, sugerirajući na njihovu  učestalost obrađivanja negativnih priča, a s čijom tvrdnjom se predstavnici medija nisu složili tvrdeći da gospodarstvenici u tom slučaju ne predstavljaju dobro svoje rezultate. Govorilo se da bi u slučaju oglašavanja regulator trebao odrediti minimalnu cijenu oglašavanja , ali i da bi ulaganje u oglašavanje trebalo biti veće.  Posebno je istaknuto da je problem u izgradnji odnosa s medijima i u pogrešnom probiranju ljudi za taj posao. Osim kvalifikacija potrebna je i  socijalna inteligencija.

Sudionici su složni kako je od osobite važnosti postići bolje razumijevanje medija od strane biznisa, podržavanje većim ulaganjima u marketing, bez čega nema niti profitabilnog poslovanja za tvrtke i izgradnja boljih i kvalitetnijih odnosa između PR stručnjaka i novinara, odnosno pojedinih medija.

„Zašto skrivamo gospodarstvo ispod tepiha’, naziv je drugog okruglog stola na kojem su svoja razmišljanja o toj, izuzetno aktualnoj temi  sudionicima predstavili  Dejan Ljuština, izvršni direktor odjela consultinga PwC,  Robert Čoban, direktor Color Press Grupe iz Srbije,  Viktor Vresnik glavni urednik hrvatskog izdanja Forbesa, Krešimir Starčević predsjednik uprave Croatia osiguranja,  Nikica Gabrić, ravnatelj Klinike Svjetlost , Boris Trupčević, direktor za Hrvatsku Styria International , Drenislav Žekić , direktor predstavništva Privredne komore Srbije, Andrej Vizjak, predsjednik savjetovanja za jugoistočnu Europu  PwC,   Eduard Klein Šumanovac, član uprave Unex grupe te Ante Gavranović,  publicist i jedan od pokretača  poslovnog novinarstva u Hrvatskoj.  U izuzetno zanimljivoj i dinamičnoj raspravi, sudionici okruglog stola govorili su o  globalnim kretanjima i razvojnim pravcima medija predviđajući veći rast tzv. novih medija. Svi sudionici se slažu kako su mediji i gospodarstvo međusobno povezani, pa i ovisni jedni o drugima te kako je ta suradnja ključna za stvaranje jakih  brandova i međusobno tržišno pozicioniranje. Bilo je riječi i o stanju novinske djelatnosti u regiji te problemima s kojima je suočena ta izdavačka djelatnost te da u medijima postoji problem sadržaja odnosno načina rasprave o gospodarstvu. Istaknuto je kako kod nas poslovno novinarstvo još uvijek nije doživjelo svoju pravu afirmaciju. Interes gospodarstva je, naime, da dobije što ljepšu sliku u javnosti dok je interes novinara da tu sliku istinito prikaže i objasni. Sudionici su složni kako print izdanja, osobito poslovnog novinarstva unatoč brojnim problemima i krizi, neće doživjeti krah.