Najnoviji rezultati GfK Purchasing Power Europe 2012./2013. pokazuju da nakon Zagrepčana najveću kupovnu moć imaju stanovnici Istre te Primorsko-goranske županije. Tako prosječni Istranin ima kupovnu moć koja iznosi 6509 eura, a stanovnik Primorsko-goranske županije ipak prilično manju u iznosu od 5899 eura. Za usporedbu, kupovna moć stanovnika Vukovarsko-srijemske županije iznosi samo 3537 eura, a stanovnika Europe 12.802 eura.

Manje poduzetnika
Povoljan geografski položaj Istre i Primorja ostaje glavni potencijal ove regije koja danas to dovoljno ne iskorištava. Najvažnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje zajedno generiraju 70% ukupnog prihoda svih gospodarskih subjekata u županiji. U prosincu 2011. od ukupnog broja zaposlenih radnika kod pravnih osoba bilo je zaposleno 63.016, u obrtništvu 15.301, poljoprivrednika 942 te zaposlenih u samostalnim profesionalnim djelatnostima 1242. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj ukupno zaposlenih u Istri povećao se za 32 osobe. Mali broj u usporedbi sa sveukupnim stanovništvom Istre koje doseže brojku od 210.000 stanovnika. Prosječan broj nezaposlenih u Istarskoj županiji u 2011. godini iznosio je 7914 osoba, što je za 0,44% manje u odnosu na 2010. godinu, u kojoj je evidentirano 7949 nezaposlenih osoba.

Godišnje financijsko izvješće o poslovanju u 2011. predalo je Fini 9090 poduzetnika iz Istre, od kojih su 4226 dobitaši, a 4864 gubitaši. Ukupni prihodi poduzetnika u 2011. godini iznosili su 29 milijardi kuna. Prema Fininim ovogodišnjim podacima u Istri je u razdoblju od siječnja do lipnja poslovalo 8815 poduzetnika, što bi značilo da je njih 275 nestalo s poduzetničke scene. Prema najsvježijim podacima iz lipnja, u Primorsko-goranskoj županiji posluje 8359 poduzetnika, što je za 456 poduzetnika manje nego u Istri. Usporedbe radi, u Primorsko-goranskoj županiji živi gotovo 300.000 stanovnika, a u Istarskoj, kako je spomenuto, 210.000 stanovnika. Pritom su u Primorsko-goranskoj županiji daleko najzastupljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206, što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata.

Uspon trgovaca
Zbog povoljnoga geoprometnog položaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospodarstva Primorsko-goranske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logistike, prerađivačke industrije (s posebnim naglaskom na brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju), zatim turizma i energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva. Trenutno je trgovina najvažnija djelatnost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 milijardi kuna zauzima udio od 40,6 posto. Ipak, najlošije u primorskoj Hrvatskoj posluje Ličko-senjska županija koja ima 556 poduzetnika na 50.000 stanovnika. Najvažniji sektori gospodarstva ove županije su trgovina sa 27,1% udjela, slijede građevinarstvo sa 16,5%, prerađivačka industrija sa 15,2% i ugostiteljstvo sa 12,3%. U prerađivačkoj industriji najviše je zastupljena drvna industrija (30%), metalna industrija (18%) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%). Prema razvojnoj strategiji županije, najviše nade polaže se u gospodarstvo i infrastrukturu. "Naša je vizija Ličko-senjska županija koja je gospodarski i infrastrukturno razvijena korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u kojoj njezini građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj takva dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma, poljoprivrede i ekološki prihvatljive industrije, a proizvodnja se temelji na održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvaranju visokog stupnja dodane vrijednosti", kaže se u dokumentu o strategiji razvoja županije.

Brendiranje proizvoda
Stopa nezaposlenosti je 2011. u Ličko-senjskoj županiji iznosila 18%, u Istarskoj 10%, a u Primorsko-goranskoj 14,2%. Najveće smanjenje stope nezaposlenosti zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji, i to za 2%. Kako objašnjavaju u županiji, uspjeh dolazi i od toga što su brendirali krumpir, zaštitili ojkanje, pokrenuli revitalizaciju svojih voda autohtonim vrstama riba i rakova, potaknuli proizvodnju kvalitetnih vrsta meda i rakija, a najavljuju i zaštitu ličke janjetine. Kada se gledaju podaci robne razmjene ove tri županije, iskače jedino Istra koja bilježi više izvoza nego uvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istru je prošle godine uvezeno robe u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna, a izvezeno u vrijednosti od 6,6 milijardi kuna. Primorsko-goranska županija prošle je godine izvezla robe u vrijednosti od 4,1 milijarde kuna, a uvezla 5,1 milijardu kuna. Ličko-senjska županija zabilježila je u 2011. 71 milijun kuna izvezene robe, a u tu županiju uvezeno je robe u vrijednosti 90 milijuna kuna.

Ulaganja

Istri milijardu i 116 milijuna kuna u 18 godina

Prema podacima HNB-a, izravna strana ulaganja u Istarsku županiju od 1993. do prvog tromjesečja 2011. kumulativno iznose milijardu i 116 milijuna eura. Po zemljama, najviše je izravnoga kapitala iz Njemačke (301,5 milijuna eura ili 27%), slijedi Italija (216,3 milijuna eura ili 19,4%), a na trećemu mjestu je Slovenija (136,2 milijuna eura ili 12,2%).

Žele imućnije turiste

Svako treće noćenje ostvareno u Istri

Svako treće noćenje, ili njih ukupno 21,8 milijuna, ostvareno je ove godine u Istri. Govoreći u brojkama, to je 1,3 milijuna noćenja ili 7 posto više nego 2011. godine. Iza Istre slijedi Kvarner sa 12,1 milijun noćenja. To je povećanje za 3 posto u odnosu na prošlu godinu. Treća županija ove regije, Ličko-senjska, ostvarila je 1,8 milijuna noćenja, što je za 6 posto više nego prošle godine. Sa 660.000 dolazaka najbrojniji turisti prošle godine bili su Nijemci, a slijede ih Slovenci sa 420.000 dolazaka. Ipak, Istra koja je najuspješnija u turizmu ove regije želi privući više turista "dubljeg džepa". Upravo zbog toga u sezoni su uvedene izravne avionske linije koje najčešće vode prema Velikoj Britaniji. Za iduću godinu najavljuju se nove linije.