Početkom godine Vlada će pokrenuti veliki val sanacije bolnica, poliklinika i domova zdravlja, kao i drugih javnih ustanova u vlasništvu države i lokalnih zajednica.

No, najvećim dijelom, što je vidljivo i iz objašnjenja zakona koji je usvojen u četvrtak i bit će upućen u hitnu saborsku proceduru, sanacijskim tretmanom obuhvatit će se bolnice, poliklinike, domovi zdravlja i ambulante, koji su potkraj prošle godine dugovali pet milijardi kuna, a ove su godine, po riječima ministra financija Slavka Linića, dugove povećali za više od 600 milijuna kuna. Prvi korak u pokretanju sanacije bit će prepuštanje gradskim i županijskim vlastima da same odluče hoće li u javnim ustanovama provesti postupak sanacije, a ne budu li to u mogućnosti, u roku 30 dana sanaciju moraju zatražiti od Vlade. To će, međutim, značiti i prepuštanje svih upravljačkih prava gradova i županija Vladi, koja će odlučivati i o svim važnim pitanjima u problematičnim javnim ustanovama, od postavljanja novih uprava do određivanja visine plaća i utvrđivanja viška zaposlenih ili nabave opreme. Ta će se pitanja obuhvatiti planom sanacije, koji bi se u iduća tri mjeseca morao usvojiti, a potom će, u daljnjem roku od 12 mjeseci, za njegovo provođenje biti zaduženo sanacijsko vijeće i sanacijski upravitelji. Novac za provedbu tog procesa bit će osiguran državnim proračunom, dok će sanacijski upravitelj biti financiran iz sredstava ustanove u kojoj će provoditi sanaciju.

Zanimljivo je da Vladin sanacijski model za javne ustanove predviđa i da sanacijski tim ostaje na čelu ustanova u kojima je provođena sanacija i dvije godine nakon što ona formalno završi, premda se nakon okončanja postupka, prema Vladinim odredbama, planiraju županijama i gradovima vratiti sva njihova upravljačka prava. To bi značilo da će, primjerice, ministar zdravlja Rajko Ostojić imati priliku kontrolirati zdravstvene ustanove još iduće četiri godine.Ostojić ističe kako je u njegovu resoru ovo 13. sanacija, ali prva prava. Najveće obveze u tom sektoru imaju bolnice, ukupno 4,22 milijarde kuna potkraj  prošle godine, dok su u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dugovi 347 milijuna kuna, najviše u domovima zdravlja. Obveze ljekarni potkraj 2011. bile su na razini 259 milijuna kuna, a zavoda 208 milijuna kuna.  Osim zdravstva, mogući kandidati za ovaj sanacijski ciklus su i ustanove u kulturi, znanosti. Kako ističe sam ministar Linić, najkrupniji je slučaj Studentski centar Zagrebačkog sveučilišta. Ne navodi, međutim, o kolikim je dugovima riječ. Budući da lokalne vlasti nemaju novca za sanaciju, u Vladi očekuju da će najveći broj ustanova pomoć u sanaciji tražiti od Vlade.