S obzirom na interes prijavljenih zastupnika, rasprava o prijedlogu izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te Zakonu o lokalnim izborima mogla bi potrajati cijeli dan iako je sabornica neobično prazna u usporedbi sa svim ostalim danima od početka jesenskog zasjedanja.

Prvi je na raspravi Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi čijim se izmjenama predlaže da u slučaju nedonošenja proračuna općine, grada ili županije na izbore izlaze i lokalni čelnici i predstavnička tijela, a ne samo predstavnička tijela kako stoji u aktualnom zakonu. – Glavna intencija izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi jest uspostava ravnoteže između izvršne i predstavničke vlasti na lokalnoj razini, a da se pritom ne dira institut neposrednog izbora izbor načelnika, gradonačelnika i župana – objasnio je ministar uprave Arsen Bauk te objasnio kako se izmjenom stvara ravnoteža gdje se čelnici izvršne vlasti više neće moći dovoditi u poziciju da proračunom ucjenjuju predstavnička tijela i isprovociraju prijevremene izbore.

– Proračun je nedvojbeno najvažniji politički akt jedinica lokalne samouprave, pri čemu njegovo nedonošenje predstavlja prvorazredno političko neslaganje političkih subjekata u lokalnoj i regionalnoj samoupravi – lokalnog čelnika i predstavničkog tijela. Takvo neslaganje trebaju razriješiti građani na izborima jer su troškovi izbora daleko manji od štete koju trpe lokalne jedinice i njihovi građani ako se ta dva subjekta ne mogu složiti oko ključnih stvari – smatra ministar. Brojna negodovanja u javnosti, ali i među vladajućim i oporbenim zastupnicima izazvalo je ukidanje odredbe koja je omogućavala opoziv općinskog ili gradskog čelnika na referendumu.

– Postoji li bolji način za opoziv gradonačelnika i načelnika i postoji li neki mehanizam koji mogu tijekom mandata građani utjecati na opoziv gradonačelnika i načelnika – vjerojatno postoji. Razne su se ideje i na odborima čule. Držim da je najprihvatljivija ona da bi u slučaju raspisivanja referenduma trebalo propisati ne broj birača koji izađe na referendum, nego broj birača od ukupnog broja koji bi trebao glasati za smjenu da taj referendum uspije – kazao je Bauk te dodao kako bi se na taj način malo ublažile odredbe sadašnjeg zakona, "a ne bi se previše liberalizirao da ne bismo došli u drugu krajnost od toga da ni jedan referendum nije uspio, da dođemo do toga da su gradonačelnici i načelnici na streljani svako malo zbog referenduma koji bi bio sa premalim cenzusom".

U zakonu se mijenja i način imenovanja u tijela javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, pa bi se ta ovlast, osim ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dala načelniku, gradonačelniku i županu. Novina je i da lokalnog čelnika nakon dvije godine mandata na toj dužnosti može zamijeniti njegov zamjenik. – Ne bi bilo dobro da se ta odredba primjenjuje prvi dan nakon izbora jer bi se moglo dogoditi da imamo nešto što se u atletici zove zec. Dakle, netko se kandidira, a onda sljedeći dan prepusti zamjeniku da bude gradonačelnik. Mislimo da su dvije godine nekakav primjeren rok kada takva zlouporaba ne bi bila moguća, odnosno kada se ne bi svjesno išlo u izbore znajući da se već nakon kratkog vremena će se to prepustiti nekom drugom – objasnio je Bauk.  HDZ se usprotivio izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te pozvao vladajuće da se razmisli o mogućnosti da se načelnike, gradonačelnike i župane ponovno bira u predstavničkom tijelu, a ne sustavom neposrednih izbora koji se, prema njihovu mišljenju, nije pokazao najboljim rješenjem.

– S obzirom na iskušana oba modela, promislite je li kvalitetno rješenje da se čelnike izvršne vlasti u lokalnoj i regionalnoj samoupravi bira na neposrednim izborima ili da se vratimo na rješenje kada su oni proistjecali iz predstavničkog tijela svoje jedinice – poručio je Davorin Mlakar koji je Vladi prigovorio da želi građanima uzeti pravo da odlučuju o smjeni svojih lokalnih čelnika na referendumu. Smatra da Vlada novim izmjenama samo sebi daje pravo da legalno raspusti izabrano predstavničko tijelo u općini, gradu ili županiji. Ministar Bauk mu je na to odgovorio kako smatra legitimnim otvoriti temu treba li i dalje lokalne čelnike birati neposredno ili ne, no i dodao kako je Vlada u izradi zakonskih izmjena polazila od važećih propisa te da sada nema namjeru mijenjati taj izborni sustav. Ipak, ponovio je Bauk, do drugog čitanja Vlada bi mogla u zakonu ostaviti mogućnost građanima da iniciraju referendum za opoziv lokalnih čelnika, ali na drugačiji način nego što je sada propisano.

– Referendum, ovakav kakav je sada, u zakonu je duda varalica – ima ga, ali ne možete ništa s njim – smatra Bauk. IDS-ov Damir Kajin važnijim od ovih izmjena smatra zakonsko definiranje financiranja jedinica lokalne samouprave koje upravljaju s tek 16 posto financijskih kapaciteta, a država s čak 84 posto. Ponovio je svoj stav kako gradonačelnici, kao što je već slučaj sa županima, ne bi trebali biti i saborski zastupnici, ali i da se zastupnici ne smiju kandidirati za općinska vijeća. HDZ-ov Josip Borić krivo je shvatio Kajinove tvrdnje te ga nazvao preambicioznim i politički prevrtljivim.

– Kajin je 2010. želio postati predsjednik RH i po cijeloj Hrvatskoj je vikao: "Za mnom, drugovi". Onda je 2011. poželio biti umirovljenik na jedan dan pa je rekao cijeloj javnosti "nisam ja stupido". E sad čujem da želi biti župan, što je legitimno, samo čujem i to da želi to biti pod tuđom zastavom. Ako ne može pod svojom zastavom, znači IDS-a, to se u Istri zove "sette bandiere". Bojim se da ste u 2012. postali "sette bandiere" i da ćete s ovakvim zakonom biti župan možda svega šest mjeseci. Nakon toga će vas smijeniti ona većina koju nećete imati u županijskoj skupštini – rekao mu je Borić, a Kajin mu je odgovorio kako je nosio sve liste IDS-a i nikada nije bio "sette bandiere".

– Damir Kajin danas se bori za neke vrijednosti koje su u toj mojoj stranci narušene – tvrdi Kajin. I šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da mogućnost opoziva lokalnih čelnika na građanskom referendumu mora ostati u zakonu. – Opoziv u zakonu treba definirati kao poseban institut, a ne ga tek ustanoviti kroz referendum. Dobro bi rješenje bilo da za pravovaljanost referendumske odluke bude dovoljna trećina ukupnog broja birača pojedine lokalne jedinice – tvrdi on. HSU-ov Silvano Hrelja rekao je kako se njegova stranka zalaže da u zakonu ipak ostane mogućnost da građani na referendumu mogu opozvati neposredno izabranog lokalnog čelnika.