Početkom iduće godine svoj servisni centar treba otvoriti operativna finska tvrtka za iznajmljivanje radne odjeće Lindström. Riječ je o jednom o najvećih europskih igrača koji posluje u dvadeset zemalja, a u ovoj godini očekuju prihod od tri stotine milijuna eura. O planovima za ulazak u Hrvatsku i očekivanjima na tržištu razgovaramo s Mislavom Barišićem, direktorom Lindströma u našoj zemlji.

Na čemu vaša tvrtka temelji očekivan uspjeh na hrvatskom tržištu?
Donosimo novi koncept u kojem omogućujemo našim korisnicima "outsourcing" poslova povezanih s nabavom, kupnjom, održavanjem, skladištenjem i odlaganjem potrošne radne odjeće. Svjesni smo da je riječ o novitetu koji ćemo poduzetnicima na hrvatskom tržištu morati detaljno objasniti i dodatno približiti, no model funkcionira na svim europskim tržištima i u najvećim azijskim zemljama, a da ne spominjem Finsku i zapadnu Europu. Dovoljno je reći da se u nekoliko godina model pokazao vrlo uspješnim u zemljama poput Bugarske, Rumunjske, Ukrajine ili Turske, stoga ne vidimo zašto ne bi i u Hrvatskoj.

Što konkretno tvrtka dobije ako koristi vaše usluge umjesto da kupi odjeću?
Nudimo visokokvalitetnu radnu odjeću koja je napravljena po mjeri i personificirana za svaku pojedinu tvrtku, a i za svakog pojedinca unutar tvrtke. U ponudi imamo brojne platforme za izradu odjeće s mogućnošću dodatnih varijacija i prilagodbi. Iskustvo i najbolja praksa s dvadeset tržišta na kojima poslujemo stvorili su okvir unutar kojeg možemo zadovoljiti najrazličitije potrebe širokog spektra kupaca. Naši kupci plaćaju najam samo one odjeće koju u danom razdoblju koriste – u jednom trenutku tvrtka može imati sto zaposlenika, ali već za koji mjesec njih sedamdeset ili sto pedeset. Lindstrom prati razvoj svakoga kupca i svakodnevno mu se prilagođava. Plaćate samo ono što koristite. Isto tako nebitno je li riječ o ljetu ili zimi jer klijent uvijek dobiva odgovarajuću sezonsku radnu odjeću i plaća samo nju.

Ima li još kakvih troškova?
Kupnja radne odjeće čini samo dio ukupnih troškova nabave i njezina korištenja, koji se često percipiraju kao jedini trošak za kompaniju što jednostavno nije točno. Naime, postoje tvrtke koje kupuju odjeću za svoje radnike, no trošak održavanja i pranja u pravilu otpada na same radnike. Postoji i model da neke tvrtke imaju ugovor s praonicama rublja. U svakom slučaju, ako se uzme u obzir kupnja, pranje, održavanje, zamjena, dostava i slično, tada je stvarna cijena korištenja radne odjeće veća od kupovne. Treba također naglasiti da se zanemaruje utjecaj na okoliš koji nastaje pranjem radne odjeće u kućanstvima gdje otpadne vode od industrijski onečišćenog rublja dospijevaju u kanalizaciju. Rekli bismo da mnoge tvrtke nemaju pravu sliku stvarnih troškova radne odjeće. Sigurni smo da naša sveobuhvatna usluga pruža kupcima uštedu, i financijsku i vremensku te uslugu alokacije resursa koje tvrtka treba usmjeriti u vlastiti poslovni program.

Može li se uštede putem vaše usluge procjeniti u konkretnim brojakama?
Ako se prljava radna odjeća obrađuje u industrijskoj praonici, tada je ušteda električne energije 50 posto, vode preko 70, a deterdženta za čak preko 80 posto u odnosu na pranje u kućnim perilicama. Riječ je o znatnim uštedama koje se odražavaju na budžet, ali i na okoliš. Poznato je da se na energetsku učinkovitost više pažnje obraća u zapadnoj i sjevernoj Euorpi, no uvjeren sam da će i kod nas to uskoro postati jedan od nezaobilaznih čimbenika. Također nabavka dodatnih količina radne odjeće tijekom godine stvara dodatan i nepredviđen trošak za kompaniju.

Tko su vaši ciljani kupci?
Gotovo sve pravne osobe, bez obzira je li riječ o samozaposlenom automehaničaru ili trgovačkom lancu s više tisuća ljudi. Iako Lindström u svojoj ponudi nudi odjeću za gotovo svaku djelatnost, koncentrirani smo na tzv. plave ovratnike. Iskustvo pokazuje da smo najprihvaćeniji u trgovačkim lancima koji odreda žele imati personificirane uniforme za svoje zaposlenike, koje u pravilu moraju mijenjati svaki dan. Kako s mnogim multinacionalnim trgovačkim lancima Lindström surađuje diljem Europe, želja nam je da tako bude i u Hrvatskoj. Također su naši prioriteti farmaceutska i prehrambena industrija, logistički i građevinski sektor, kao i autoindustrija.

Kakvi su planovi Lindströma u Hrvatskoj i ima li veze njegov dolazak s ulaskom naše zemlje u Europsku uniju?
Naravno da je projekcija Lindströma bilo da dođe u Hrvatsku kao novu članicu Europske unije zbog svega pozitivnog što to donosi – od stabilnosti tržišta preko sigurnosti poslovanja do pojednostavljenja birokracije. Mi smo u procesu nalaženja lokacije za naš servisni centar u okolici Zagreba. To će biti servisno-uredski centar koji će obuhvaćati petstotinjak četvornih metara prostora. Očekujemo da ćemo s poslovanjem započeti početkom godine, u veljači ili ožujku, s početnom postavom od šest zaposlenih, no cilj je u sljedećih godinu i pol imati petnaest ili dvadeset. Iako nam servisni centar gravitira na širu zagrebačku okolicu i sjeverozapadni dio Hrvatske, servisirat ćemo kupce diljem zemlje.

Bojite li se da će vam poslovanje biti otežano zbog krize i nelikvidnosti koja vlada na tržištu?
Mi poslujemo na dvadeset tržišta Europe i Azije, a Hrvatska će biti dvadeset prvo. Poslovni rezultati pokazuju da smo proteklih godina kao korporacija stalno rasli. U tri godine prihod nam se povećao za pedesetak milijuna eura s tendencijom rasta. To sve govori da smo imali dobar odgovor na krizu. Što se tiče situacije na hrvatskom tržištu, mogu reći da su svi djelatnici u Lindströmu u Hrvatskoj domaći ljudi koji imaju iskustva i znanja da se nose s problemima hrvatskog tržišta. Nelikvidnost jest problem za razliku od situacije u sjevernoj Europi, no u Bugarskoj ili Rumunjskoj, u kojima uspješno poslujemo, također ima nelikvidnosti i neplaćanja pa smo uspjeli pronaći odgovarajući poslovni model.

Prilika za tekstilce

Gdje nabavljate odjeću koju iznajmljujete tvrtkama?

Lindström nabavlja kvalitetan tekstil na svjetskom tržištu, a odjeća se šiva kroz mrežu naših kooperanata u Europi i Aziji. Koliko smo konkurentni, dovoljno govori to što Kinezima i Indijcima uspijevamo ponuditi našu odjeću, a poznato je da su to tržišta koja u globalnim okvirima proizvode tekstil po najnižim cijenama.

Postoji li šansa da neka od hrvatskih tekstilnih tvrtki postane vaš kooperant?

S ove pozicije ne mogu govoriti o tome jer nisam upoznat s kapacitetima i mogućnostima hrvatske tekstilne industrije. No sigurno je da će Lindström pratiti situaciju i iskoristiti priliku za posao i u tom sektoru u Hrvatskoj. Konačno, za određene elemente naše usluge koristit ćemo i domaće partnere.