Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je kako današnji rebalans državnog proračuna ipak predstavlja uspjeh Vladine fiskalne politike s obzirom da nije došlo do gospodarskog rasta koji je projiciran na početku godine.

>>> Rebalans proračuna: Deficit veći za 100 milijuna kuna

Po najnovijom prognozama, BDP bi trebao pasti za gotovo 2 posto, pa je u tim uvjetima ostvarivanje deficita, koji je planiran još u veljači, uspjeh fiskalne politike koja je bila usmjerena prvenstveno na gospodarski oporavak, ustvrdio je Grčić na sjednici Vlade.

Fiskalna politika je uštedama utjecala na stabilizaciju financijskih tokova, prije svega cijene kapitala, a s druge strane su kroz različite mjere poduzeta određena fiskalna rasterećenja gospodarstva, dodao je.

Naglasio je kako nije došlo do bitnog podbačaja u kapitalnim ulaganjima jer neće biti ostvareno samo 400 milijuna kuna velikih investicija, a za 1,2 milijarde kuna su povećane investicije u javnim poduzećima (Hrvatske vode i Hrvatske ceste).

Mi smo zbog krize kapitalnim ulaganjima u javne investicije nadomjestili manjak privatnih investicija, rekao je Grčić naglasivši da iduća godina mora označiti zaokret prema privatnom kapitalu jer se Vlada mora okrenuti poticanju privatnih ulaganja na sve moguće načine.

To se dosad nije dogodilo u značajnoj mjeri i to je glavni razlog gospodarskog pada, ali mislim da smo ove godine dotaknuli dno, tako da će privatne investicije i intenzivnija provedba strukturnih reformi u idućoj fiskalnoj godini biti ključni strateški ciljevi Vlade, poručio je Grčić.

Potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica osvrnuo se na problem povećanja ukupne mase plaća u državnim i javnim službama, kazavši kako zbog dijela sindikata, prvenstveno u obrazovnom sustavu, nije postignut dogovor o izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, što je onemogućilo i izmjene dodataka na plaće u granskim kolektivnim ugovorima.

Ti su granski ugovori proteklih godina sklapani vrlo olako, prvenstveno zbog pokušaja osiguravanja glasova i izborne podrške po principu "sve za glasove, glasove ni za što", rekao je Mimica.

Dodaci na plaće iz granskih ugovora značajno utječu na masu plaća, jer povećavaju neke plaće i za 50 posto. Zadržavanje takvog odnosa u idućoj godini značilo bi još veći porast mase plaća, upozorio je Mimica.

Dio sindikata nije prihvatio tešku proračunsku situaciju pa će zbog toga, primjerice za plaće zaposlenih u obrazovanju, ove godine biti isplaćeno 15 milijuna kuna više nego u 2011.

Zbog toga moramo do kraja godine sklopiti novi TKU za javne službe, upozorio je Mimica najavivši da sutra počinju kolektivni pregovori o TKU, a potom i o granskim kolektivnim ugovorima i dodacima na plaće u javnim službama.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je kako su štednja i fiskalna konsolidacija važni, ali je još važnije osiguravanje uvjeta za veću gospodarsku aktivnost, te u vezi s time istaknula razgovore s katarskim partnerima oko izgradnje LNG terminala u Hrvatskoj.

Taj projekt je za nas prvi veliki uspjeh u privlačenju investicija, posebno jer se radi o investiciji koja je već bila prekrižena, ali je oživjela, kazala je Pusić.

Osvrnula se i na to što se u rebalansu proračuna smanjuju sredstva za projekte koji bi se financirali iz fondova EU, zatraživši od ministra financija obrazloženje, jer je već "minuta do 12" što se tiče takvih projekata. To je naša najslabija točka, a imamo ogromne šanse, rekla je Pusić i usprotivila se smanjenju sredstava za pripremu takvih projekata s obzirom da Hrvatska u sedam godina može dobiti oko 14 milijardi eura iz fondova EU.

Odgovorio joj je premijer Zoran Milanović kazavši kako je ove godine u vezi tih sredstava napravljen pomak u odnosu na lani, a sljedeće godine bit će još bolje. "Inzistirat ćemo da se u svim resorima u kojima su za realizaciju tih projekata potrebni dodatni ljudi i znanje to riješi bez obzira na krizu. To ćemo planirati u proračunu za sljedeću godinu", rekao je.

Osvrnuo se i na izgradnju LNG terminala na Krku kazavši kako je jučer na aktualnom satu u Hrvatskom saboru morao objašnjavati što je to LNG terminal i koja je priroda tog posla.

"To nije ringišpil koji gradite pa onda okolo prodajete žetone, nego morate osigurati sirovinu. To je bio glavni naglasak razgovora u Kataru, dakle da netko jamči – a to se u civiliziranom svijetu rješava ugovorima, što neki u Hrvatskoj i dalje ne razumiju – da će vam 25 godina isporučivati sirovinu. Kad to imate, onda ćete imati i LNG terminal", rekao je Milanović.