Tvrtka "Gredelj" neće propasti, proizvodit će što je i do sada proizvodila, ali će ući u novi poslovni ciklus, s nešto manje zaposlenih, izjavio je danas u Hrvatskom saboru premijer Zoran Milanović.
Milanović je to rekao tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje Domagoja Ivana Miloševića (HDZ) zašto nije zaustavio stečaj "Gredelja" i "nepovratno gašenje stotina radnih mjesta".

"Što može očekivati privatni sektor kada hrvatska Vlada nije u stanju spašavati svoje proizvodne tvrtke", upitao je Milošević.

Milanović mu je odgovorio da država ne smije različito pristupati tvrtkama u državnom i privatnom vlasništvu, jer je to "diskriminatorno i antieuropsko ponašanje koje je zabranjeno".

Ustvrdio je da je "na čelu 'Gredelja' godinama bio jedan sindikalac bez ikakva poslovnog iskustva", te da je tvrtka vođena neodgovorno, a da su plaće bile bitno veće nego u "Đuri Đakoviću" i "Končaru".

Branko Bačić (HDZ) Vladu je optužio da je zaustavila sve aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojima i izgradnju Pelješkog mosta te nastavak autoceste Doli-Dubrovnik, te da je ukinula pravnu osobnost dubrovačkih ispostava HZZO-a i HZMO-a.

Milanović mu je odgovorio da je upitno je li pravna osobnost dubrovačkih ispostava dvaju zavoda ikada i postojala, a Bačiću je spočitnuo da tim pitanjem ne želi zaštititi građane u Dubrovniku, nego "nekog lokalnog činovnika".

"Tko je za Pelješki most potpisao štetne ugovore s izvođačima, za koje nema novca, što je u domeni kaznenog djela?", upitao je Milanović Bačića, poručivši mu da je njegovo pitanje za HDZ suicidalno.

Istaknuo je da njegova vlada intenzivno radi kako bi Bruxelles odobrio novac za izgradnju tog mosta.

Davora Ivu Stiera (HDZ) zanimalo je što Vlada radi kako bi ispunila uvjete iz izvješća Europske komisije, a premijera je pitao i može li navesti 10 antirecesijskih mjera koje Vlada namjerava predložiti do kraja godine kako bi osigurala gospodarski oporavak.

Milanović mu je odgovorio da bi mu za predstavljanje antirecesijskih mjera trebalo više od sat vremena, ali da je u posljednjem izvješću Europske komisije broj uvjeta za Hrvatsku smanjen na petinu, što, ističe, "govori da smo nešto radili".

Stieru je spočitnuo da se poziva na dio rečenice koju je na konferenciji za novinare izrekao povjerenik za proširenje Stefan Fuele, a koja je, tvrdi Milanović, uobičajeni vokabular i neka vrsta stimulacije.

Kad je riječ o Sloveniji, kazao je da se od Hrvatske traže "neke neprincipijelne stvari", ali da presuda Europskog suda za ljudska prava o obeštećenju štediša Ljubljanske banke iz BiH pokazuje da "stvari ne idu loše".

"Nikad ne denunciram Hrvatsku izvan Hrvatske, a što vi radite ne znam", poručio je Milanović Stieru, na što mu je Stier odgovorio pitanjem, "kako vas nije sram nas optuživati da ogovaramo Hrvatsku".

"Vi optužujete, bahatite se, ali iza te bahatosti stoji nesigurnost jer ste izgubili kompas", rekao je Stier te dodao da je "politička nekompetentnost za Hrvatsku jednako štetna kao i korumpiranost".

Milu Horvata (SDSS) zanimalo je hoće li i kada Vlada priznati pravo na otpis parničnih troškova i onim obiteljima civilnih žrtava rata koje nisu socijalno ugrožene.

Milanović je odgovorio kako je Vlada svjesna da postojeće rješenje, po kojem se pravo na otpis troškova priznaje samo socijalno ugroženim obiteljima, nije savršeno, ali da je riječ o kompleksnom pitanju, koje nije moguće riješiti u kratkom vremenu.

"Ljudi su u relativno dobroj vjeri ušli u neke parnice, izgubili su ih i sada država traži svoje", rekao je Milanović, ističući da je Vlada svjesna problema koji opterećuje društvo, ali i da nema etnički pristup, nego da prema svima postupa jednako.

"Nemamo konačno rješenje i neće ga biti za mjesec dana, ali radimo na njemu", poručio je.