Ako bude trebalo smanjivati plaće, ja sam za to da se prvo smanje dužnosnicima, poručio je danas predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, rekavši da takvo smanjenje državne dužnosnike, među koje spadaju i saborski zastupnici, ne bi dovelo na rub prosječnog, teškog života u Hrvatskoj, što, istaknuo je, ne bi ni bilo dobro jer bi mogli postati skloni da budu ucijenjeni.

"Ne treba ni očekivati da zastupnik padne na taj rub, jer će biti vrlo sklon da bude ucijenjen. Ljudi su slabi, pa makar bili i dužnosnici", izjavio je Leko u emisiji Hrvatskog radija "S Markova trga", na pitanje slušatelja zašto, budući da vlast stalno uzima od plaća javnim službenicima, ne smanji plaće zastupnicima. Leko je naglasio kako zastupnička i dužnosnička plaća općenito, bez obzira koliko pojedinačno bila smanjena, još uvijek jamči bolji život nego što je prosječnog hrvatskog građanina, te da eventualno smanjenje plaća neće riješiti problem državnog proračuna i gospodarskog rasta, ali će pokazati osjetljivost dužnosnika i njihovu bliskost s građanima.

Najavljujući početak posljednje ovogodišnje redovne saborske sjednice za dva dana, a time i službenu fazu evidentiranja dolaska zastupnika u Sabor koju će građani moći pratiti na internetskim stranicama, Leko je istaknuo kako je već i vrijeme da građani vide kako zastupnici obnašaju svoju dužnost. "Nadam se da je to korak da građani, kao najvažniji sudac u demokraciji, imaju što više uvida u ponašanje saborskih zastupnika. Za razvoj tog nadzora nikada nije kraj i taj proces nije završen, ali treba ići malo po malo kako bi se navikli i zastupnici i građani na međusobnu komunikaciju, pa i putem internetske stranice Sabora", kazao je.

Upitan hoće li Sabor slijediti praksu nekih europskih parlamenata koji novčano kažnjavaju zastupnike, odgovorio je kako u budućnosti ne isključuje pronalaženje raznih rješenja stimulacije zastupnika da što bolje i odgovornije obnašaju svoju dužnost, ali da za svako takvo rješenje mora postojati konsenzus u parlamentu. Leko očekuje da će Vlada, nakon što idući ponedjeljak utvrdi prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, isti idući dan uputi u saborsku proceduru.

Na pitanje kako tumači medijska nagađanja da ministru financija za iduću godinu nedostaje 2 do 3 milijarde kuna, odgovorio je kako je vladajuća većina imala neke planove ušteda u proračunu kroz smanjenje javne potrošnje za 2 milijarde kuna, ali da te planove nije ostvarila. "Nažalost, tu nismo postigli rezultate i sada moramo tražiti rješenja da zadržimo deficit proračuna u okvirima koje smo si zadali, koji nam jamče vjerodostojnost u Europi i kod kreditora", rekao je Leko.

Izrazio je, pak, zadovoljstvo Vladinim najavama tzv. tehničkog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, pojasnivši da za takvo rješenje, koje predviđa promjenu do 5 posto proračunskih stavki u okviru svoga djelokruga, ne treba tražiti odobrenje Sabora. Prvi tjedan sjednice Sabor će raspravljati o paketu zakona vezanih uz lokalne izbore, a Leko ne smatra spornim odustajanje od referenduma kao mogućnosti za smjenu lokalnih čelnika, ističući kako je za njega najbolji raniji sustav po kojem izvršna vlast odgovara predstavničkom tijelu.

"Što se mene tiče, sva su rješenja dobra koja su u okviru Ustava, dakle da se lokalna samouprava događa u predstavničkom tijelu. Što se tiče razrješenja, nije smisao gledati kako ćemo nekoga razriješiti, nego kako će funkcionirati cijeli sustav, a odgovornost je i predstavničkog tijela (gradskog ili općinskog vijeća te skupštine) i izvršne vlasti (župani, gradonačelnici, načelnici)", rekao je.

Leko je uvjeren da će Sabor ispuniti zahtjev Ustavnog suda i do 15. veljače iduće godine imenovati novi sastav Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Upitan kako tumači stav Kluba SDP-a da se ponovi natječaj za pučkog pravobranitelja, uz obrazloženje da nitko od kandidata nije zadovoljio kriterij javne prepoznatljivosti u zaštiti ljudskih prava, odgovorio je kako je važno za tu važnu funkciju pronaći osobu kojoj je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda životno opredjeljenje.