Nakon što je druga osoba u Španjolskoj počinila samoubojstvo bacivši se s drugoga kata zgrade nakon dolaska ovrhovoditelja i naredbe banke da se iseli iz stana, tamošnja je vlada u strahu od socijalnih nemira odlučila donijeti propis koji bankama zabranjuje deložaciju. "Živimo u teškim vremenima i o takvim nehumanim situacijama nitko ne voli čuti, a kamoli ih vidjeti. Prioritet nam je dobrobit građana Španjolske", rekao je tamošnji premijer Mariano Rajoy.
>>> Španjolska obustavlja deložaciju na dvije godine
>>> Nakon nasilne deložacije Vukićevi ipak vraćeni kući
>>> Deložacije u Španjolskoj vode u rijeku beskućnika
Zamrzavanje obveza
Čelnik vlade je zajedno sa šefom opozicije Alfredom Rubalcabom dogovorio više mjera među kojima je i zamrzavanje obveza građana u odnosu na postojeće bankarske kredite. Ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta španjolski je potez prokomentirao kao sprečavanje "socijalne bombe", ali i upozorio da Hrvatska ima puno sličnosti s tom pirinejskom zemljom. "Španjolska je imala sličnu situaciju na tržištu nekretnina kao i Hrvatska, ponajprije velik građevinski sektor i napuhani nekretninski balon u što su bile uključene i banke. I španjolska vlada, kad je rješavala probleme fiskusa, radila je to na prihodnoj umjesto rashodnoj strani, čime je povećavala porezno opterećenje", kaže Lovrinčević. Zbog krize su cijene nekretnina u Španjolskoj pale između 30 i 40 posto, što je izazvalo izrazite socijalne tenzije jer nije u pitanju samo pad cijene, već i gubitak domova. Hrvatska s druge strane ima više privatnog vlasništva nad nekretninama koje nije opterećeno kreditima, ali isto tako i zajmove vezane uz "švicarce" i valutnu klauzulu koji znatno podižu stopu nenaplativosti kredita koja je sada u sektoru građana iznosi devet posto. "Španjolska je dobar primjer kako je kriza na tržištu nekretnina bila okidač za novi val recesije i zato treba dobro promisliti o uvođenju poreza na imovinu", kaže Lovrinčević.
Plitko tržište
U nas se često može čuti da nam ekonomija ovisi o kretanjima izvana, no potresi na plitkom tržištu nekretnina kakvo je domaće, na kojem je između 1,5 i jedan posto stanova na tržištu, pokazuje kako kriza može eskalirati iznutra. "Uvođenje poreza na imovinu puno je složenije pitanje od samo pitanja prihoda proračuna. Takvoj se mjeri mora pristupiti izuzetno oprezno i umjereno ne povećavajući ukupno opterećenje jer su to napravile Grčka, Španjolska i Portugal koje su potom završile slomom na tržištu nekretnina", kaže naš sugovornik dodajući da se, iako je u Hrvatskoj ulaganje u stanove bio oblik štednje, tim porezom udara na srednji sloj građana, a ne na bogataše.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Porez na nekretnine je nepotreban – imamo komunalnu naknadu koja bi bila sasvim savršena da se određuje u odnosu na vrijednost nekretnine a ne na njenu površinu. Također, ispravno je da visinu komunalne naknade određuju jedinice lokalne samouprave.
Ukoliko želimo nekakav preokret na bolje u ovoj zemlji, tada je nužno stimulirati transfer štednje u dionice i druge oblike vrijednosnih papira kojima se prikuplja novac za investicije.
Prvi korak u tome je ukidanje poreza na dividendu odnosno hitno ukidanje retrogradnog oporezivanja dobiti.
I kad uzmemo u obzir da je prinos na štednju i ostvaren u poslovanju sa Vladam odnosno sa državom…i da se štednja štiti…i da je to baš livkidna imovina što nekretnina ne mora biti…u zap. Europi se ne oporezuju kuće koje vrijede ispod npr. 350 000 eura…
Ne postoji niti jedan jedini racionalan razlog zašto bi trebalo oporezivati posjedovanje nekretnine ako se istovremeno ne oporezuju i svi drugi oblici financijske imovine. Zašto ova vlada želi kažnjavati posjedovanje nekretnine odnosno stimulirati transfer štednje iz nekretnina u gotovinu, depozite, dionice itd.?
U stvari bi čak više smisla imalo napraviti sasvim suprotno, tj. oporezivati svu financijsku imovinu, a s nekretnina maknuti sve poreze osim naravno PDV-a na izgradnju. Treba maknuti čak i porez na najam, a posebno porez na promet nekretnina tako da budu u posve jednakoj poziciji s ostalim mogućim oblicima ulaganja.
Oporezivati treba ekonomsku aktivnost. Porez na imovinu općenito nema smisla za punjenje proračuna nego jedino u simboličnom iznosu u svrhu stimuliranja legalizacije nekretnina i porezne discipline. Porez na svu imovinu treba biti simbolično nizak, a kazne za njegovo neplaćanje i neprijavljivanje imovine visoke i tako ćemo imati svu imovinu evidentiranu i kasnije moći pratiti nesrazmjer između prihoda i porasta imovine kod pojedinaca. To je smisao pametnog poreza na imovinu, a ne punjenje proračuna.
Uključite se u raspravu