Premda potražnje za kreditima baš i nema, kamatne stope koje su banke spremne platiti kako bi privukle oskudnu štednju relativno su visoke. Prostora za "rat kamatama" nema, poručuju bankari, jer pritisnute padom prihoda i marži banke nemaju mogućnosti dizati cijene depozita. Prosječne kamate na oročene depozite proteklih mjeseci relativno su stabilne, ali i gotovo dvapostotna boda niže nego rekordne 2009. godine. Cijena najpopularnije oročene štednje u eurima kreće se od 1,5 posto do 4 posto, a kunska štednja je isplativija i nosi kamate od 2,5 do 4,7 posto, no unatoč tome više od tri četvrtine štednje i dalje je u eurima.

Blagi rast
U dosadašnjem dijelu godine ukupni depoziti zabilježili su trend rasta, no ipak uz nešto blažu dinamiku. Ukupna oročena štednja, prema posljednjem dostupnom podatku Hrvatske narodne banke, dosegnula je 216,2 milijarde kuna. "Na kraju ovogodišnjeg rujna ukupni depoziti bili su za 0,5 posto veći nego u istom razdoblju lani, a prosječna godišnja stopa rasta u devet mjeseci iznosila je 3,2 posto", prokomentirao je trendove ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šantić. Gledano sektorski, pali su depoziti tvrtki zbog pada prihoda, efikasnije naplate poreza i manjka investicija. Štednja građana porasla je 4,8 posto u isto vrijeme što je, kaže Šantić, "posljedica relativno visokih kamata". "U odnosu na prošlu godinu zabilježeno je blago smanjenje kamatnih stopa na devizne oročene depozite, a vidljivije promjene trenda ne očekujemo u budućnosti. Bez obzira na zahtjeve za povećanje domaćih izvora financiranja, rast kreditne aktivnosti ostaje skroman uz nedostatak alternativa štednji, što neutralizira pritiske na rast kamatnih stopa", kaže Šantić. Hrvoje Sojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke, ne očekuje bitne promjene u kretanjima cijene depozita. "Kretanja kamata na štednju mogla bi ostati oko trenutnih razina s obzirom na nastavak zamjene inozemnih izvora domaćim, kao i njihove smanjene ponude zbog reduciranoga kapaciteta štednje privatnog sektora. Sve to ovisit će o smjeru monetarne politike te indirektno kreditnoj aktivnosti", smatra Stojić.

Konkretna računica
Depozit od, primjerice, 5000 eura oročen na godinu dana klijentu će donijeti 167,93 eura, odnosno 1265 kuna. Za isto oročenje klijent će u PBZ-u dobiti 1130 kuna, u Ersteu 1208 kuna, a u Splitskoj banci 1243 kune. Ovisno o tome izabere li fiskanu ili promjenjivu kamatnu stopu, u Hypo banci klijent može zaraditi između 1211 i 1230 kuna kamata. Kamate na kune su izdašnije; štedi li klijent isti iznos u kunama, dakle 37.500 kuna, nakon godine dana dobit će 1506 kuna kamata u Zabi, 1650 kuna u PBZ-u, 1578 kuna u Ersteu, a Splitska će mu banka isplatiti 1537 kuna, a Hypo između 1620 i 1658 kuna.

Rast štednje građana posljedica je relativno visokih kamata

Zdeslav Šantić, SG – Splitska banka

Kretanja kamata na štednju mogla bi ostati oko trenutnih razina

Hrvoje Stojić, Hypo banka