Hrvatske tvrtke bez srpskih subvencija

Autor: Rato Petković / VLM , 13. studeni 2012. u 20:45
U Fiatovoj tvornici u Srbiji plaće su triput niže nego u Poljskoj

Poticaje koristile njemačke, korejske i turske tvrtke, a prednjače Talijani koji su u Srbiji otvorili 300 tvornica.

Recept preuzet od Slovačke, da se ulagače privlači subvencijama, pokazuje se kao neučinkovit i preskup način povećanja zaposlenosti u Srbiji, u kojoj je svaka četvrta radno sposobna osoba bez posla. Do takve konstatacije došlo se nakon devetogodišnjega iskustva. U tom je razdoblju samo iz državnoga proračuna ulagačima isplaćeno 4,5 milijardi eura. Sa 224 milijuna eura, koliko je ispaćeno u posljednjih šest godina, otvoreno je 40.088 radnih mjesta, ali većina radnika nije zadovoljna primanjima. Tako radnici u FAS-u, u kojemu Fiat drži trećinu vlasništva, zarađuju pet puta manje nego u Italiji i triput manje nego u Fiatovoj tvornici u Poljskoj.

Talijani uzeli najviše

Srbijanska vlada stimulacije isplaćuje preko Agencije za privlačenje inozemnih ulaganja i poticaja izvoza (SIEPA). Poticaje su, između ostalih, koristile tvrtke iz Njemačke (Bosch, Leone i druge), Južne Koreje (Yura) i Turske (Istanbul jeans). No prema neslužbenim podacima, najviše poticaja dobivaju talijanske tvrtke, kojih u Srbiji ima više od 300. Tako je Benetton u preuzimanju niškog Niteksa dobio 10.000 eura po zaposlenome. Poticaje koriste i slovenske tvrtke. Prednjači Gorenje koji u Srbiji posjeduje tri tvornice, a po zaposlenom je dobio između 2000 i 6000 eura, ovisno o tome je li poduzeće osnovano u nerazvijenom ili razvijenom dijelu zemlje. Mura je u listopadu dobila šest milijuna eura za preuzimanje konfekcije Prvi maj uz obvezu da za početak zaposli 500 radnika. Prilikom preuzimanja Mura je otpustila svih tisuću zaposlenika Prvog maja i potom ih opet zaposlila, što se ne može smatrati povećanjem zaposlenosti. Uz to im je ponudila vrlo niske plaće da je većina radnika radije izabrala socijalnu pomoć.

Hrvati posluju samostalno

Iako u Srbiji posluje dvjetotinjak hrvatskih tvrtki, nije poznato da je ijedna od njih dobila subvencije. Najveći ulagači iz Hrvatske, Agrokor s blizu 500 milijuna eura i Atlantic grupa s blizu 100 milijuna eura, kupili su pojedina srpska poduzeća ili osnovala vlastita bez državnih subvencija. Agrokor je kupio Frikom i Dijamant na zaobilazan način, odnosno otkupom dionica preko investicijskih fondova, a Atlantic je postao vlasnik Soko Štarka, tvornice konditorskih proizvoda, Grand kafe i Palanačkoga kiseljaka kupnjom slovenske kompanije Droge Kolinske. Mnoge su se hrvatske tvrtke susretale sa zaprekama u preuzimanju pojedinih srpskih tvrtki. Ponuda Nexe grupe prilikom pokušaja preuzimanja dijela vlasništva u tvornici opeke Toza Marković iz Kikinde nazvana je neprijateljskom. Končaru je svojedobno izmakao posao u isporuci 30 tramvajskih kompozicija za Beograd jer se ponuda poklopila s hrvatskim priznanjem nezavisnosti Kosova pa je posao dobio španjolski Caf zato što Španjolci nisu priznali Kosovo.

Na minimalcu

Za radno mjesto 4265 eura

U prosjeku se za svako novootvoreno mjesto inozemnim tvrtkama daje 4265 eura. Zauzvrat zaposleni dobivaju minimalnu zaradu od 200 eura. To znači da bi trebali raditi dvije godine kako bi zaradili iznos koji su vlasti na razinama, od republičke od općinske, platile za njihovo zapošljavanje. To osporava tvrdnje pojedinih vladinih dužnosnika koji objašnjavaju da se uložena sredstva uplatom poreza i doprinosa u državnu blagajnu vraćaju za četiri godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close