"Startup idejom do posla" naziv je događaja koji se u petak, 9. studenog, održao u Čakovcu. Događaj su zajednički organizirali Udruga neovisnih izvoznika softvera CISEx, hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE i grad Čakovec.

Za one koji nisu pobliže upoznati sa udrugom CISEx, riječ je udruzi koja okuplja hrvatske proizvođače softvera koji nastupaju na međunarodnom tržištu. Sama udruga osnovana je  u siječnju 2011. godine, a kao što je navedeno na službenoj web stranici, temeljne djelatnosti CISEx-a su razvoj platformi i modela suradnje izvoznika softvera i svih pratećih industrija, promocija industrije i članova udruge, razvoj programa edukacije za članove, razvoj programa suradnje s komplementarnim udrugama, znanstvenim, državnim i međunarodnim organizacijama, poticanje programa investicija u softversku industriju, sudjelovanje u izdavačkim projektima, organizacija stručnih skupova, razvoj programa suradnje s akademskom zajednicom, razvoj programa zapošljavanja i društveno korisni projekti.

Navode i kako je CISEx udruga za tvrtke i pojedince, kao i za one koji su već uspješni u izvozu svojih softverskih proizvoda i koji o tome tek maštaju, za one koji imaju proizvod, prototip, ili pak samo ideju. Namijenjena je developerima, dizajnerima, konzultantima, voditeljima raznih projekata, prodavačima, menadžerima, poduzetnicima. Osim toga, napominju i da je CISEx za sve one koji nude usluge koje proizvodnju i izvoz softvera kvalitativno nadopunjuju, investitore, financijske stručnjake, marketinške i PR stručnjake, pravnike, itd.

CISEx Friday

Udruga neovisnih izvoznika softvera CISEx u Hrvatskoj trenutno broji preko stotinu članova tvrtki i pojedinaca, a u Čakovcu i okolici ih ima pet. U organizaciji te udruge održao se i 9. CISEx Friday, u Čakovcu, gradu koji potiče proizvođače softvera. CISEx Friday ranije je već održan u većim hrvatskim gradovima (Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci), a ovim potezom žele dokazati  kako softverska industrija nije centralizirana isključivo u gradu Zagrebu. Na samom događaju predstavili su se neki od organizatora, a svoju je kreativnu aplikaciju Once predstavio i pokretač jednog od vrlo uspješnih hrvatskih startupva, Dalibor Čvek.

Organizatori ističu kako je temeljna zadaća ovog, ali i svih sličnih događaja i inicijativa, spojiti ideje i projekte sa potencijalnim investitorima te im pomoći da se probiju na tržište. Grad Čakovec odlučio se uključiti u ovaj projekt jer žele pomoći mladim ljudima da prezentiraju svoje ideje, a time i potaknuti razvoj cjelokupne lokalne zajednice, osobito u ovim teškim vremenima.

Teoretsku  definiciju samog startupa na početku je objasnio Mihovil Barančić, predsjednik CRANE-a. Prema definiciji, startup je tvrtka ili privremena organizacija dizajnirana zbog potrage za skalabilnim i obnovljim poslovnim modelima, a obilježavaju ju velike stope rasta, kaže Barančić.

Ono što najčešće zanima mlade poduzetnike i osnivače startupova je pitanje financiranja njhovih projekata, odnosno kako doći do sredstava i postoje li osobe koje bi bile zainteresirane za njihove ideje? Tu nastupa CRANE – hrvatska mreža poslovnih anđela. CRANE je neprofitna udruga, a danas broji 16 članova. Temeljna im je zadaća 'pametno financiranje', sintagma koja u sebi objedinjuje networking, iskustvo i kapital. Barančić navodi kako vjeruju u povrat investicija, što im je ujedno i najvažnije prilikom odabira ideje u koju će investirati, potom u važnost malih poduzetnika, sinergiju poduzetnika i investitora i pomaganje cjelokupnoj zajednici. Da bi im neka ideja bila prihvatljiva i zanimljiva, kao preduvjete u CRANE-u traže kvalitetan tim, jednostavni poslovni model, nezasićeno i dovoljno veliko tržište i jasan put do prihoda.

Prilikom pokretanja startupa postoje određene faze, kaže, prva se odnosi na razvoj ideje gdje se provodi brainstorming i odabire se najbolja ideja koja se potom prezentira potencijalnim investitorima kako bi se mogla realizirati. Druga se faza odnosi na postizanje 'prvog uspjeha', a treća faza uključuje kapital potreban za širenje poslovanja. Na razvoju samih ideja uglavnom sudjeluju mali timovi, koji najčešće uključuju studente i pripravnike. Marketinški troškovi su kod te faze prilično niski i odnose se na promociju putem društvenih mreža i blogova.

Važan je i koncept

No Barančić ističe kako investitorima nije dovoljna samo ideja, već je jako važan i koncept, odnosno način provedbe te ideje. 'Da bi nas zainteresirali, morate imati koncept, odnosno ideju o tome kako ćete provesti svoj projekt', kaže te dodaje kako mladi poduzetnici ne bi smjeli gubiti vrijeme na zaštitu svojih ideja jer je to vrlo skupo i dosta dugo traje. 'Smisao je što brže izaći na tržište, zaštita nije toliko bitna jer u Kini možda već pet ljudi radi na sličnim stvarima',  kazao je predsjednik CRANE-a.

Napominje i kako se državne i potpore Europske unije u najranijoj fazi razvoja projekta  u početku mogu otpisati, a mladi poduzetnik na njih može računati tek kasnije, kad poduzeće dostigne određenu fazu razvoja. Najveći se problem javlja kod posljednje faze, prilikom tržišne ekspanzije. 'U Hrvatskoj postoji problem kod faze u kojoj je za snažan rast potreban i veliki kapital', kaže te dodaje kako se nada da će se s ulaskom Hrvatske u EU stvari ipak malo poboljšati po tom pitanju.

Da bi se uopće došlo do prototipa određene ideje, potrebno je napraviti puno toga, a najvažnije je osigurati sredstva za dovršenje komercijalnog proizvoda. Postoje brojni izvori financijskih sredstava za komercijalizaciju proizvoda, no pravo je pitanje kako do njih doći? Vlastita sredstva, inkubatori, BICRO (Poslovno-inovacijska agencija RH) i razna takmičenja kao što su, primjerice, Business Plan Contest i App Start Contest, zatim akceleratori, poslovni anđeli samo su neki od načina povezivanja sa potencijalnim investitorima i dobivanja sredstava. Najvažnije je osigurati vizibilnost projekta da biste došli do vanjskih izvora, kaže Barančić.

Opet je upozorio kako CRANE na nivou same ideje nije spreman investirati jer im je potreban i neki koncept i potencijal za uspjeh, stoga je vrlo važno dobro profilirati samu ideju prije njenog prezentiranja pred investitorima, savjetuje. 'Ne možemo prihvatiti neku ideju ako je toliko komplicirana da ju poduzetnik ni sam sebi ne može objasniti'.

Upozorava i kako konkurencija uvijek postoji pa je važno biti što bolji, brži i jeftiniji. Najključnija stvar da bi se CRANE zainteresirao za neki projekt je zapravo ideja o načinu provedbe same ideje. 'Mi želimo vidjeti interes da se to može', kazao je Barančić.

'Masovna dislokacija'

Od osnivanja CRANE-a pa do danas investirano je iznad milijun eura u 13 projekata, od kojih su neki uspjeli, a neki nažalost ne. Ivo Lukač, dopredsjednik udruge CISEx, predstavio je samu udrugu, a ukratko se osvrnuo i na stanje, rezultate i perspektivu hrvatske softverske industrije. Postavlja se pitanje jesu li u Hrvatskoj dobro prepoznate izvozne industrije koje mogu državu pokrenuti u dobrom smjeru? Lukač navodi kako proizvođači softvera u Hrvatskoj nisu u dobroj poziciji, osobito zbog visokih troškova poslovanja. U odnosu na ostatak regije smo skupi pa brojni odlaze u, primjerice, Srbiju po jeftiniju radnu snagu. Napominje kako softverska industrija nije pretjerano interesantna ni državi, iako bi trebala biti. Upozorava kako su ljudi iz softverske industrije izuzetno mobilni pa nam prijeti 'trend masovne dislokacije' u druge zemlje, osobito s ulaskom u EU. Napominje kako je potrebno surađivati s mladim ljudima i to već sa studentskom populacijom kako bismo ih zadržali i spriječili 'odljev mozgova'.

Provedena su neka istraživanja i utvrđeno je kako je industrija proizvodnje softvera u 2011. godini imala rast zaposlenih od 5,7%, a potpore koje im je država pružala iznosile su svega 7,6 milijuna kuna, što je vrlo malo s obzirom na to koliko je investirano u druge industrijske grane poput brodogradnje, smatra Lukaač. 'Softverska je industrija industrija budućnosti jer je solidno likvidna, bonitetna, rentabilna i nije zadužena'.

Lukač kaže kako CISEx svojim članovima nudi brojne usluge, a razvoj znanja i vještina samo su neke od njih. 'Mi ne podučavamo samo kako razvijati i proizvoditi softvere, već i kako ih izvesti na strano tržište.' Cilj udruge je poboljšati trenutno stanje u Hrvatskoj kako bi se potaknuo rast, ne samo softverske industrije, već i drugih, s njom povezanih područja poput dizajna i marketinga.

Na samom se kraju prisutnima obratio i voditelj edukacije u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurja (TICM), Goran Levačić. Projekt Tehnološko inovacijskog centra Međimurje provodi Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA d.o.o. TICM je počeo djelovati još u listopadu 2009. godine, a danas djeluje u 3 zgrade ukupne površine 2.600 m2 u prostoru bivše vojarne u Čakovcu. Na taj je način i dio Centra znanja koji čine razvojne institucije i Međimursko veleučilište (MEV).

Svrha centra je poticanje tehnološkog razvitka kroz razvoj tehnološke infrastrukture te stvaranje uvjeta za zapošljavanje i napredovanje mladih stručnjaka, zatim stvaranje uvjeta za inkubaciju na znanju utemeljenih poduzeća, stvaranje uvjeta za pružanje usluga vezanih uz transfer tehnologija i komercijalizaciju inovacija te jačanje regionalnog i međunarodnog partnerstva s ciljem pružanja kvalitetnih usluga i transfera najboljih praksi. Žele povezati gospodarski i akademski sektor i pružiti podršku startupovima, a neke od usluga koje im centar nudi su subvencionirani najam poslovnog prostora, organizacija raznih edukacija, radionica, treninga, konferencija, komercijalizacija inovacija, korištenje novih i sofisticiranih tehnologija, umrežavanje na nacionalnoj i lokalnoj međunarodnoj razini te stvaranje uvjeta za zapošljavanje. Trenutno se u centru nalazi 13 inkubiranih tvrtki sa 60 zaposlenih, a  uglavnom se radi o informatički i izvozno orijentiranim tvrtkama. Trenutna prostorna popunjenost centra iznosi od 65-70 %, a poduzetnicima nude nove urede različitih kvadratura. U prvoj je godini cijena najma poslovnog prostora najpovoljnija i iznosi 15 kn/m2 (uključujući i režije), a kasnije cijena najma, s razvojem tvrtke, raste.

Levačić kaže kako su posebno fokusirani na mlade startupove sa potencijalom, no vode 'politiku otvorenih vrata' i poziva sve zainteresirane da dođu i predstave svoje ideje te iskoriste prilike koje im se u centru nude. Planovi TICM-a za budućnost vrlo su ambiciozni. Ulaskom u EU žele unaprijediti centar i iskoristiti zasad neiskorištene prostore stare kasarne u Čakovcu, a u planu je  proširenje područja djelovanja i na metalsku industriju, inače jednoj od najjačih djelatnosti u Međimurju. Centar za primijenjeno računarstvo, laboratorij za metalsku industriju, dodatni inkubacijski i edukacijski prostori samo su neki od planova koje TICM u u suradnji sa REDEA-om i MEV-om namjerava ostvariti u idućih 5 godina, istaknuo je Levačić.