Ni najbolja ideja ne može zaživjeti bez komercijalizacije

Autor: Biserka Ranogajec , 07. studeni 2012. u 22:01
Darko Liović, dopredsjednik Uprave HAMAG-a

Komercijalne banke ne vole izravno pratiti inovatore, koji srećom na raspolaganju imaju pomoć državnih agencija.

Inovacija nije prototip nastao u odjelu razvoja, sposobnost tvrtki da nešto napravi ili osvojeno priznanje na sajmu inovacija. Ideja, otkriće, prototip ili proizvod mogu postati inovacija tek kada dođu do kupaca i kada ih dovoljan broj kupaca prihvati.

Tako govori Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci i autor knjige "Inovacija od ideje do tržišta". Tajna uspješnog stvaranja inovacije je u tome što je istodobno potrebno razrađivati ideju i promišljati komercijalizaciju. "Najbolji recept za neuspjeh je napraviti inovativni proizvod, a tek potom razmišljati kako do tržišta", poručuje Golob i dodaje. "Početno financiranje razvoja je uvijek kritično, ali i prelazak iz razvoja u komercijalizaciju je često nepremostiva zadaća. Inovatori vole inovirati, ali ne i prodavati. Stoga je često jednostavniji put naučiti inovirati poduzeća koja znaju prodavati inovativne startup tvrtke koje su osnovali bivši rukovoditelji i koja su uspješnija od drugih upravo zbog poslovnog iskustva osnivača."Inovatorima koji se tek otiskuju u poslovne vode na usluzi su razne vladine agencije i institucije, ministarstva, udruge, banke, komore i njihovi centri, tehnološki parkovi i inkubatori. Dostupna su i financijska sredstva, pa i u vidu nepovratnih poticaja. Primjerice, Ministarstvo poduzetništva i obrta je u projektu "Razvoj i primjena inovacija za 2012. godinu" zaprimilo prije ljeta 261 prijavu gospodarskih subjekata i 17 asocijacija inovatora. Od toga je odobrena 51 potpora za tvrtke od 10,2 milijuna kuna te osam za asocijacije inovatora u iznosu od 485.725 kuna. Sredstva nisu u potpunosti isplaćena, već se odobravaju dvjema isplatama.

Prva isplata u vrijednosti od 60% odobrene potpore slijedi nakon potpisa ugovora što je i izvršeno, a druga od 40% nakon dostave izvještaja o korištenju sredstava s pripadajućom dokumentacijom (dokazi da su sredstva utrošena namjenski). Obveza korisnika je da dodijeljena nespovratna sredstva utroši sukladno utvrđenim namjenama, poručili su iz Ministarstva. Osim Ministarstva, i Vladina agencija BICRO vrlo je važna institucija za inovatore te nudi program za dvije različite kategorije natjecatelja. PoC Private za mikro, mala i srednja poduzeća kao i za fizičke osobe koje imaju ozbiljnu nakanu osnovati trgovačko društvo. Drugi je PoC Public za znanstvenike i istraživače zaposlene u javnim i visokoškolskim ustanovama ili istraživačkim institutima. Program nepovratnih sredstava u iznosima do maksimalno 350.000 kuna za poduzetnike (PoC Private) i od minimum 35.000 do 350.000 kuna za znanstvenike i istraživače (PoC Public) po projektu financira nekoliko aktivnosti. To su provjera i zaštita intelektualnog vlasništva, izrada funkcionalnog prototipa i demonstracija tehničke izvedivosti. Za mikro tvrtke BICRO financira do 75% ukupnih opravdanih troškova nastalih u okviru provedbe projekta, a ostatak od najmanje 25% poduzetnik treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Za srednje tvrtke se financira do 50% troškova, a ostalo također mora namaknuti poduzetnik. Znanstvenike i istraživače se financira do 90%, a ostalo daje znanstvena institucija iz vlastitih ili drugih izvora. Mnogi zamjeraju što se državni poticaji dodjeljuju naknadno i što tvrtke i pojedinci ne mogu računati na potporu kada kreću u postupak razvoja i komercijalizacije inovacije, već potporu dobivaju kao svojevrsnu nagradu nakon što su već uložili u inovaciju.

Tomislav Grubišić, vlasnik iStudia, poručuje početnicima: "U banke ne treba ni ići, one dođu same kad uspijete." Zato i Golob govori kako bi volio vidjeti više novca za poticanje inovacija te sustav kojim bi se unaprijed dodjeljivalo potpore projektima razvoja. Iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), međutim, ističu da su do sada imali dovoljno sredstava za financiranje dobrih i perspektivnih projekta te će za inovatore biti dosta kredita. HBOR je 2006. godine započeo program Pronalasci koji je namijenjen investitorima koji su prijavili patent i/ili pokrenuli postupak njegove zaštite. Do sada je po ovom programu banka odobrila 96 milijuna kuna. Budući da je inovacija širok pojam, banka je s ostalim programima odobrila više od milijarde kuna kredita. HBOR svoj program Pronalasci provodi u suradnji s BICRO-om. Riječ je o dugoročnim kreditima s rokovima otplate do 14 godina uključujući poček do tri godine uz trenutačno važeću kamatnu stopu za investicije od tri posto. Program je namijenjen za nabavu osnovnih sredstava (troškova postrojenja, odnosno opreme i uređaja, dogradnje i uređenja poslovnog prostora te kupnju i izgradnju poslovnog prostora, samo za iskusne i uspješne poduzetnike).

Financiranje se može provoditi izravnim kreditiranjem malih i srednjih trgovačkih društava i obrta ili ulaganjem u temeljni kapital. Osim toga HBOR podsjeća da financiranje inovacija i poduzetnika početnika nosi rizik zbog visokih troškova ulaganja i niske razine povrata posebice u ranim fazama. Vrijednost novog proizvoda potvrđuje se tek na tržištu i mnogi proizvodi i tvrtke ne opstaju. Budući da su poslovne banke nesklone preuzimanju takvih rizika jer su orijentirane na ostvarenje dobiti, HBOR izravno provodi programe financiranja poduzetnika pronalazača. Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora marketinga za malo i srednje poduzetništvo u Privrednoj banci Zagreb, priznaje kako doista neće davati kredite na ideju, nego na dugoročniji proizvod. Zagrebačka banka podsjeća pak na dobru suradnju s HAMAG-om, a zanimanje klijenata je pojačano nakon u lipnju 2012. potpisanog sporazuma tako da već u ovoj godini očekuju povećanje realizacije kredita uz jamstvo HAMAG-a. Osim toga iz Zabe dodaju kako je poticanju inovacija zasigurno pridonijela i ovogodišnja "Donacija godine" u vrijednosti 300.000 kuna, koja je bila usmjerena na poticanje obrtnika na suradnju s dizajnerima radi stvaranja inovativnih proizvoda.

Podrška banaka

HAMAG probija led

Banke teško financiraju početnike zbog visokog rizika pa su inovativni poduzetnici obično do novca za razvoj biznisa dolazili na razne načine. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije koja ima poseban jamstveni program "Inovacije", nudi poduzetnicima početnicima pomoć u izradi poslovnih i financijskih planova i izdavanje jamstva za 80 posto vrijednosti projekta. HAMAG je lani izdao četiri, a ove godine 23 jamstva, dok Mreža poslovnih anđela pomaže iznosima i do 150.000 eura.

Crane

Početni kapital za udio

"Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE nudi svim zainteresiranima mogućnost prijave svojeg projekta za dobivanje investicije", ističe Mihovil Barančić, predsjednik mreže poslovnih anđela CRANE. Poslovni anđeo ulaže novac u tvrtku koja se osniva i za to dobiva u pravilu manjinski vlasnički udio. Pokretač projekta ulaže svoje iskustvo, znanje i ideju te se od njega očekuje da bude 100% u projektu, da ga vodi i da zajedno svi suvlasnici, ako projekt uspije, ostvare pogodnosti prodajom tvrtke na tržištu ili rjeđe od dobiti iz poslovanja tvrtke.

Ideja bez istraživanja tržišta

Najčešće inovatori dolaze s projektom koji je na razini ideje ili imaju tek razrađen prototip, ali bez provedenih istraživanja tržišta, kaže Barančić. U takvoj je situaciji vrlo teško procijeniti hoće li proizvod naći mjesto na tržištu.

Teško proizvoditi bez iskustva

"U Hrvatskoj je teško proizvoditi i ako inovator nema iskustvo vođenja proizvodnje, mala je vjerojatnost da ćemo u takav proizvod investirati. U praksi CRANE ima najbolja iskustva s ICT projektima jer je pokretanje njihove proizvodnje lakše provedivo i može se napraviti globalno konkurentan proizvod", poručuje predsjednik mreže poslovnih anđela.

Inovacije u brojevima

Zaba

Nudi besplatnu analizu za investicijske kredite i u razgovoru s inovatorima dolazi do relevantnih informacija

300 tisuća kuna iznosi Donacija godine obrtnicima i dizajnerima za inovacije

HBOR

Ima specifičan program Pronalasci namijenjen investitorima koji su prijavili patent i/ili pokrenuli zaštitu

96 milijuna kuna kredita ukupno je odobreno inovatorima od 2006. godine

TPZ

Tehnološki park Zagreb prvi je poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj nastao u Končaru

127 medalja diljem svijeta dobile su tvrtke i pojedinci iz Tehnološkog parka

Globe Forum

Predsjednik Johan Gorecki i suosnivač Skypea najavio jepokretanje startup akceleratora u Zagrebu

90 inovativnih projekata izbacio je Globe Forum prošle godine na svjetsko tržište

HGK

Umrežen je u Europsku poduzetničku mrežu institucija koje pomažu komercijalizaciji inovacija 

600 institucija iz 52 zemlje daje podršku malom i srednjem poduzetništvu

IENA

Ovogodišnji, nedavno završeni međunarodni sajam inovacije u Nürnbergu nagradio je hrvatske inovatore 

14 inovacija izložila Udruga inovatora Hrvatske, od kojih je 11 nagrađeno

Komentirajte prvi

New Report

Close