Radi sprečavanja da se Srbija na proljeće nađe pred bakrotom, što je ove jeseni izbjegla zaduživanjem od milijardu eura, u vladi je aktualizirana prodaja više tvrtki od kapitalne vrijednosti.

Dok u vladi postoji suglasnost o prodaji Telekoma, Jata i Galenike, ipak je neizvjesno hoće li za njih biti kupaca. Telekom posluje profitabilno s godišnjom dobiti od 135 milijuna eura i interes za njegovu kupnju već je pokazano Telekom Austia, koji u Srbiji ima operatera mobilne telefonije Vip mobile. Sporna je bila cijena jer vlada traži barem 2,5 milijardi eura, što Austrijanci nisu bili spreman platiti pa su za većinski paket dionica nudili samo 900 milijuna eura. Srbijanska vlada već pet godina neuspješno pokušava prodati Jat. Na teret proračuna su prebačeni svi gubici posrnule aviokompanije pa se Beograd nada da će sada lakše naći strateškog partnera u inozemstvu. Za Galeniku se pak vjeruje da bi se kupac mogao pronaći, ali više ne za 600 milijuna dolara koliko je vlada svojedobno tražila, jer je ta farmaceutska kuća zapala u gubitke zbog nemogućnosti naplate potraživanja. Zato je vlada, neslužbeno, proširila popis za prodaju s beogradskom zračnom lukom, skijalištima i skloništima, koja uglavnom služe kao skladišta, za što bi se mogli lakše naći kupci.

Zračna luka spada u profitabilne kompanije, a ove će godine opslužiti gotovo četiri milijuna putnika. Njegove usluge koristi više od 30 inozemnih kompanija, a kada se prodavao Jat, kupci su tražili da s njime u paketu ide i aerodrom. U vladi ne postoji suglasnost o prodaji zračne luke, ali ako će se zemlja naći pred bankrotom, neodlučnost će morati biti otklonjena. Prema ocjeni Fiskalnog savjeta, Telekom, skijališta i Galeniku država bi mogla lakše prodati, no upitno je bi li novac od prodaje bio dovoljan za pokrivanje proračunskog deficita. Srbija mora dogodine samo za kamate izdvojiti 800 milijuna eura, a za vraćanje dugova još tri milijarde eura. Već je od Moskve zatražen kredit od milijardu dolara. Sa 300 milijuna pokrila bi se praznina u ovogodišnjem, a sa 700 milijuna rupa u proračunu za 2013. Prema prijedlogu proračuna za 2013., deficit bi trebao biti smanjen sa 7 na 3,6% BDP-a. Vlada je pozvala i MMF za sklapanje aranžmana o posudbi milijardu eura, ali je dobila odbijenicu uz poruku da je proračun nerealan, jer su prikazani neostvarljivi prihodi i manji rashodi od stvarnih.