O sudbini Krajinapetrola, tvrtke nastale od nekadašnjih Ininih benzinskih crpki u sjevernoj BiH, danas bi trebali odlučiti zastupnici entitetskog parlamenta Republike Srpske.
Imovinu te tvrtke u Ini i dalje smatraju svojom, a u prethodnom razdoblju u nekoliko je navrata bilo izgledno da bi hrvatska naftna kompanija mogla, na ovaj ili onaj način, ponovno doći u njezin posjed. Naime, 2008. postojala je volja vlade RS, koja je vlasnik Krajinapetrola, da 42,3 posto državnih dionica u toj tvrtki proda Ini, koja pak ima 9,7 posto udjela. Time bi Ina na posredan način povratila svoje vlasništvo koje nije pod njezinom kontrolom od 1991. kada je formiran Krajinapetrol. O konkretnoj cijeni udjela vlade RS u toj naftnoj tvrtki nije javno nikada bilo govora. Iako su i u Banjoj Luci i u Zagrebu o tome tada govorili kao optimalnom rješenju, posao nikada nije zaključen.
U svibnju ove godine tamošnje vlasti su naredile državnoj Investiciono-razvojnoj banci (IRB) da napravi novi program privatizacije Krajinapetorla. Predviđano je da će se privatizacija obaviti javnom ponudom na Banjolučkoj burzi. U ponudi bi se našlo 42,3 posto dionica u vlasništvu vlade RS te dodatnih 3,25 posto dionica Fonda za restituciju RS. Ostali veći dioničari su Ina sa 9,7 posto te offshore tvrtka Petrobart Limited Gibraltar sa 25,3 posto. Fond PIO drži 6,5 posto udjela, a ostatak od 13 posto otpada na male dioničare koji su do svojih dionica došli pomoću vaučera. Poduzeće Krajinapetrol, s oko 150 zaposlenih, sastoji se od 14 benzinskih pumpi, skladišta naftnih derivata Derviši od 4600 tona, skladišta plina u Ramićima kapaciteta 210 tona te terminala za istakanje goriva i plina. Ina je protiv bosansko-hercegovačke tvrtke podnijela niz tužbi, a samo lani bilo je 17 sudskih procesa.
U Banjoj Luci navode da je vrijednost svih 17 tužbi 1,56 milijuna konvertibilnih maraka. Krajinapetrol zapravo i nema imovine koju ne potražuje hrvatska tvrtka. Ina svoj zahtjev za povratom temelji na građevinskim dozvolama za svih 14 benzinskih crpki, kao i za naftno i plinsko skladište, koje sve glase na energetskog diva iz Zagreba. Iz same Ine nisu željeli komentirati svoju poziciju u postupku povrata imovine otete tijekom ratnih događanja 1990-ih kao ni moguće dogovore zagrebačke tvrtke i tamošnje vlade.
Ipak nešto smrdi
Bosanskobrodska rafinerija u remont prije vremena
Zbog sve većeg pritiska koji zbog povećanog zagađenja njihove rafinerije u Bosanskom Brodu dolazi iz Hrvatske u Zarubežnjeftu su odlučili svoj pogon za preradu nafte staviti u remont već 10. studenoga, dakle 4-5 mjeseci prije planiranog roka. Kako je pojasnio Rade Vidaković, glasnogovornik Zarubežnjefta, na taj potez odlučili su se zbog povećanog zagađenja koje se svake zime događa u Slavonskom Brodu. Problem sa zagađenjem je nastao jer su Bosansko-hercegovačke vlasti, odnosno nadležna entitetska tijela Republike Srpske, dopustile Zarubežnjeftu da u Bosanskom Brodu instalira stariju opremu koja zadovoljava ekološke standarde BiH, ali ne i one iz EU. Rafineriji je dano prijelazno razdoblje do 2015. godine da uskladi emisije otpadnih plinova s europskim standardima. Takva situacija ne zadovoljava hrvatske vlasti, a neprihvatljiva je i stanovnicima Slavonskog Broda koji često protestiraju zbog zagađenja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu