Zdravlje američkog gospodarstva središnje je pitanje kampanje za Bijelu kuću, a i demokratski predsjednik Barack Obama i republikanski protukandidat Mitt Romney žele uvjeriti glasače da imaju plan koji će potaknuti brži rast i stvaranje radnih mjesta.

Gospodarstvo se još od recesijskih godina 2007. do 2009. trudi prijeći godišnji rast od dva posto, a nezaposlenost je i daje neugodnih 7,9 posto, piše Reuters. Oko 23 milijuna Amerikanaca nezaposleno je, ili radi skraćeno radno vrijeme i nada se punom radnom vremenu, ili žele posao, ali su prestali tražiti.

Obama kaže da će njegov plan otvaranja radnih mjesta ojačati američku proizvodnju, i mala poduzeća, unaprijediti kvalitetu obrazovanja i zemlju učiniti manje ovisnom o stranoj nafti. On predviđa milijun novih radnih mjesta u proizvodnji do 2016., i više od 600 tisuća radnih mjesta u sektoru prirodnog plina, te zapošljavanje stotinu tisuća nastavnika matematike i fizike.

Popravak cesta, mostova, pista i škola također je dio Obamina plana zapošljavanja Amerikanaca. Polovina novca ušteđenog završetkom ratova u Iraku i Afganistanu otići će na financiranje infrastrukturnih projekata.

Romney je obećao 12 milijuna radnih mjesta u svojem prvom mandatu, što bi bilo 250 tisuća radnih mjesta na mjesec. Ekonomisti kažu da će gospodarstvo ionako vjerojatno generirati toliko radnih mjesta. Njegov se plan bavi poreznom reformom, nastojanjem ostvarenja energetske nezavisnosti, smanjivanjem zakonskih ograničenja i jačanjem trgovine, osobito reduciranjem ograničenja za trgovanje s Kinom.

Romney kaže da Obama nije bio dovoljno agresivan u borbi protiv kineskih nepoštenih postupaka te da će se on koristiti i američkom prijetnjom sankcijama i akcijom koordiniranom sa saveznicima kako bi prisilili Kinu da se drži globalnih trgovinskih pravila.

Iako je i kriza tržišta nekretnina u središtu gospodarskih problema, ni Obama ni Romney nisu rekli što bi oni poduzeli.

Obama se zalaže za pomaganje dužnicima refinanciranjem i rekordno niskim kamatama, ali njegove inicijative nisu ništa postigle. Romney je u jednome trenutku svoje kampanje rekao kako tržište nekretnina mora samo dosegnuti dno, bez državne intervencije.

Očekuje se da bi Obama pobijedi li na izborima ponudio i treći mandat predsjedniku središnje američke banke Benu Bernankeu, ali se vjeruje da bi taj nekadašnji profesor s Princetona radije otišao s te naporne dužnosti nakon osam godina. Njegov mandat istječe 31. siječnja 2014.

Romney je već jasno rekao da Bernankeu neće dati treći mandat. Vjeruje se da bi njegovi kandidati mogli biti Glenn Hubbard, Greg Mankiw i John Taylor. Hubbard i Mankiw smatraju se nešto većim tvrdolinijašima od Bernankea, ali ne mnogo i nije vjerojatno da bi odmah po preuzimanju funkcije počeli s mjerama štednje. Taylor je već kritizirao Bernankeovo vođenje Feda kao preblago.

Obama za sređivanje fiskalne politike preporučuje rezanje proračunskog deficita u idućem desetljeću za više of četiri bilijuna dolara (4.000.000.000.000). Polovina novca ušteđenog prestankom ratova u Iraku i Afganistanu otišla bi na smanjivanje tog deficita.

Romney želi u četiri godine federalnu potrošnju smanjiti na 20 posto američkog BDP-a. Trenutačno je oko 24 posto. On želi za 20 posto smanjiti marginalne porezne stope građana.

Kad je u pitanju zakonodavstvo, očekuje se da Obama nastavi svoju politiku i da se ostvari Dodd-Frankov zakon o financijskoj reformi. Romney je najavio da će povući cijeli taj zakon koji je unio najveće promjene u financijsko zakonodavstvo Sjedinjenih Država od reforme provedene nakon Velike depresije početkom dvadesetog stoljeća. No promatrčai kažu da je riječ o praznome obećanju jer bi povlačenje bilo politički veoma nepopularno, a i demokrati će vjerojatno zadržati nadzor nad Senatom pa neće biti ni moguće.