Hrvatskoj elektroprivredi potkraj ovog tjedna stiže novac od prošlotjednog izdanja obveznica vrijednih pola milijarde dolara ili približno tri milijarde kuna. HEP ih je plasirao na rok od pet godina uz kamatu od šest posto godišnje, što u odnosu na američki državni dug iste ročnosti znači razliku prinosa od 528 baznih bodova ili 5,3 postotna boda.
S obzirom na trenutnu dobru likvidnost na financijskim tržištima i razine premija rizika samih zemalja, toliki spread za kupce duga hrvatske elektroenergetske kompanije je očito solidan. To je uostalom pokazala i potražnja koju su iskazali prilikom izdanja, a tome u prilog govore i prve kotacije na sekundarnom tržištu. Cijena HEP-ove obveznice u ponedjeljak je, naime, porasla na oko 102 posto. Dakle, investitori koji su ih upisali prilikom izdanja prodajom već mogu nešto zaraditi, a one koji su ih kupili po 102 očito zadovoljava i prinos do dospijeća koji proizlazi iz te cijene, a to je 5,4 posto. Takve situacije nakon izdanja nisu neuobičajene, premda u široj javnosti obično potiču naknadnu pamet oko toga je li se moglo proći jeftinije, na što u konkretnom slučaju upućuje i krivulja prinosa države. No, možda je moglo ispasti i skuplje.
Potonje, čini se, na umu imaju i ljudi iz vrha HEP-a, uključujući i podpredsjednika Vlade Radimira Čačića, kad pretjeruju u veličanju 'operacije obveznice'. Naime, prema neslužbenim izvorima, Deutsche Bank, član trojke aranžera koji se u poodmakloj fazi priprema obveznica HEP-a za ogled s investitorima povukao, HEP-u je predlagao da ipak ide u kredit. Pritom mu je navodno ponudio i da ga financira, ali, kako se tvrdi, uz kamatnu stopu veću od one postignute u izdanju obveznica, i to uz državno jamstvo. Pitanje je, dakle, je li DB sugerirao odustajanje od obveznica sumnjajući u uspjeh ili pak procjenjujući da će to biti skuplje?
Što kažu bankari
Premija ipak visoka
Većina domaćih financijaša drži da je HEP platio prilično visoku premiju. "U odnosu na krivulju prinosa države dva postotna boda je dosta, očekivalo bi se npr. oko jedan bod više", kaže jedan od njih, ali poput većine ne želeći službeno komentirati taj 'deal'. Općenito, kaže, HEP nije kompanija dovoljno pospremljena da se u većoj mjeri oslanja na tržišno financiranje, a ishod obveznica posljedica je dobrog prinosa plus 'gladi' investitora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa prije cca. 4 tjedna je se Agrokor zaduzio po stopi od 8,9% do 9,1%, da bi tim novcem vratio kredite, kojima je kamata bila preko 10%.
Tako gledano, ovo zaduzivanje je povoljno. A nasi quuasi bankovni strucnjaci, posto oni nisu omastili brk, nalaze u tom deal-u na trisuce primjedbi. Interesantno bi bilo pitati te bankare, po kojim kondicijama bi oni posudili novac, pa mozda Agrokor posudi kod njih, da vrati ove skupe kredite.
Antiša, pa nije vrag da si završio ekonomski fakultet.
A ja mislio FER, smjer telekomunikacije.
Elektrotehniku + ekonomiju ubojita kombinacija.
Antiša, pa nije vrag da si završio ekonomski fakultet.
A ja mislio FER, smjer telekomunikacije.
Malo je smiješno da se Čačič hvali interesom za HEP-ovu obveznicu s kuponom od 6%, a nije taj interes iskoristio da dobije novac jeftinije.
Na ekonomiji brucoši uče da ponuda i potražnja određuju cijenu, veća potražnja niša cijena.
Možda bi trebao razmisliti o promjeni savjetnika, očito je da se može proći jeftinije, što se potvrdilo i na tržištu nakon plasmana.
Kod zaduživanje države, firmi nije problem u visini zaduženja već o cijeni toga duga jer kod niže kamate se može dobiti više novaca uz isti trošak tj. stvoriti veća vrijednost.
Uključite se u raspravu