O tome da će plinovod Južni tok zaobići Hrvatsku do danas nemam nikakvu službenu informaciju, o tome nisam obaviješten niti prošlog tjedna u Bruxellesu na sastanku na tu temu na kojoj su bili predstavnici zemalja koje bi bile potencijalni dio tog plinovoda, pa čak niti da li će se taj projekt uopće realizirati, jer uvjeti realizacije tog projekta nisu usuglašeni s ruske i europske strane, dakle ništa tu još nije gotovo, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s predstavnicima gospodarskog izaslanstva Azerbajdžana, Čačić ja kazao da će Hrvatska, ako se taj projekt realizira, na neki način ipak biti uključena, jer bi nam bio ponuđen jedan lateralni pravac, odnosno odvojak prema nama.

Dakle, u smislu sigurnosti opskrbe plinom Hrvatska će sigurno biti dio tog projekta, kazao je.

No, istaknuo je Čačić, problem je u tome što smo kao zemlja prije nekoliko godina odbili sudjelovanje u magistralnom dijelu projekta, a kada je Hrvatska to odbila Rusija se načelno dogovorila s Mađarskom, Srbijom i nekim drugim zemljama.

Da smo prihvatili, dio plinovoda koji bi prolazio kroz Hrvatsku tada bi bio vrijedan 600 milijuna eura, od čega bi mi uložili 300 milijuna eura, a naplatom prolaska plina kroz cijevi kroz hrvatski teritorij godišnje bi dobili naknadu od oko 20 do 25 milijuna eura te bi se ta investicija isplatila za oko 12 godina.

"Stoga smo s ruskom stranom, prilikom mog nedavnog posjeta Moskvi, otvorili razgovore da ponovno razmisle, bez obzira na sporazum s Mađarskom, o prednostima koje Hrvatska ima, primjerice o već postojećim koridorima koji omogućuju da se brže realizira taj projekt, rekao je Čačić.

Ruske tehničke i državne delegacije već su više puta bile kod nas i mi smo bili kod njih, postavili smo temelje za taj okvir i do danas nismo dobili nikakav službeni odgovor na to. Međutim, ruska je strana vjerojatno paralelno isto to radila i s Mađarima, s kojima ima sklopljen ugovor, a s nama nemaju nikakav sporazum.

Upitan pak koji je trenutni status LNG terminala u Omišlju, Čačić je kazao da je taj projekt, nakon što je preuzet od stranog konzorcija u kojem Hrvatska niti posredno nije bila prisutna, ponovno pokrenut i do ljeta 2013. godine trebaju biti dovršeni konzultantski radovi za dobivanje lokacijske dozvole. Konzultanti u tom projektu su dani i financirani od strane Europske komisije, što smo sami tražili, jer očekujemo da EK podrži taj projekt s 25 do 45 posto kroz financiranje kroz europske fondove i nadamo se da će do kraja 2013. taj projekt biti ugovoren.

Interes za taj projekt je velik, posebice Mađarske, zbog mogućnosti diverzifikacije izvora dobave plina, odnosno da se otvore putevi ne samo za ruski plin, pa LNG pruža mogućnost utakmice na tržištu.

Čačić je komentirao i kritike da se loše poslovanje Hrvatske elektroprivrede (HEP) "krpa preko leđa građana" dizanjem cijena grijanja, rekavši da je to istina i da su loše poslovanje HEP-a, manje zaslugom same tvrtke, a više politike, unazad dvadeset godina plaćali građani.

Da se u HEP ulagalo, da se njegova bilanca učinila bonitetnom pa da je HEP bio ranije u stanju učiniti što je učinio prošli tjedan, a to je da je izdao obveznice s cijenom koja je na bazi boniteta HEP-a bolja nego što je država dobila unazad pet godina, onda se to ne bi događalo, rekao je Čačić.