Iran, naftna sila koja želi postati nuklearna velesila, uspio je postati sila zemnog plina. S obzirom na to da je druga po veličini zemlja prema zalihama zemnog plina, odmah iza Rusije, Iran je 2011. godine postao vodeća zemlja prema broju vozila na zemni plin, što potvrđuju najnoviji podaci Datoteke o vozilima na zemni plin.
Iran će se i dalje uvelike oslanjati na ovo čišće fosilno gorivo jer međunarodna zajednica vjerojatno neće ukinuti sankcije na njihov nuklearni program, zbog kojih je ograničen uvoz goriva. Iako Iran ima obilne rezerve nafte, rafiniranjem vlastitih izvora ne uspijeva namiriti domaće potrebe. No iranski vozači o zemnom plinu kao o geopolitičkom i ekološkom problemu baš i ne mare. "Ova je vrsta goriva jeftina i svaki dan se uspijem dovesti kući – samo me to i zanima", kaže četrdesetdvogodišnji Sasan Ahmadi dok svoj automobil puni zemnim plinom. Vlada je prije deset godina počela promicati zemni plin, i to ne samo zbog sankcija. Glavni su razlog bili sve veći žuti slojevi smoga koji se često nadvijaju nad širim područjem Teherana i njegovih 12 milijuna stanovnika. Smog se počeo povećavati zbog porasta prodaje automobila domaće proizvodnje, do koje je pak došlo zbog naglog rasta dohotka od prodaje nafte prije petnaestak godina, zahvaljujući kojemu su se deseci milijuna Iranaca obogatili. Kako bi riješila problem zagađenja, vlada je posegnula za zemnim plinom. "Diljem zemlje smo već imali mrežu plinovoda", kaže Reza Hajj Hosseini, glasnogovornik Iranske tvrtke za rafiniranje i distribuciju goriva, podružnice državne naftne tvrtke.
Što se tiče iskorištavanja zemnog plina radi ublažavanja izvanjskog gospodarskog pritiska, jasno je zašto se koristi. S obzirom na to da nedovoljno ulaže u rafinerije nafte, Iran već odavno mora dio sirove nafte rafinirati u Europi kako bi zadovoljio domaću potražnju za gorivom. Kad je Europska unija u srpnju zabranila prodaju goriva Iranu, zemni je plin ublažio taj udarac. Vozači poput Ahmadija na posao putuju uz trošak koji je manji od centa po kilometru ako se voze na to alternativno gorivo po subvencioniranoj cijeni. Benzin je skuplji, naročito nakon smanjenja vladinih subvencija, no i dalje je nevjerojatno jeftin prema zapadnjačkim mjerilima. Naime, četiri litre stoje manje od dolara. Otprilike 40 posto domaćih vozila danas se vozi na zemni plin, no dugoročno planiranje nije moguće zbog manjka crpki. Nedavno je pred jednom crpkom stajao dug red žutih taksija, koji su čekali i po dva sata. Tridesetdvogodišnji vozač Amir Mousavi kaže: "Da, jest jeftino, ali zbog čekanja ponekad ne želim koristiti zemni plin." Iran po svakoj crpki ima 1262 vozila, a Pakistan, druga zemlja po broju vozila na zemni plin, ima 856 vozila po crpki, stoji u Economistovu izvješću objavljenome u srpnju. Stručnjak za naftu i plin Reza Zandi za to krivi lošu organizaciju nabavnog lanca zemnog plina.
Thomas Erdbrink
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu