Je li Vlada pripravna industriji osiguranja šire otvoriti tržišna vrata za ulazak u sustav zdravstvenog osiguranja kroz raznolikiji spektar usluga, odnosno polica dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja?

Odgovor ne samo na ovu dvojbu već još nekoliko temeljnih problema iz struke trebao bi dati deseti godišnji skup osiguravatelja koji se danas i sutra održava u Rovinju.U devet mjeseci ove godine premija je dosegnula 6,9 milijardi kuna, a na zdravstvenim osiguranjima iznosila je tek 179 milijuna, te bila sedam posto manja nego lani u istom razdoblju. U kojim su razmjerima građani prepoznali potencijal usluge svakako svjedoči i činjenica da su tijekom devet mjeseci ove godine 136.723 vlasnika police iskoristila 229.839 usluga u zdravstvenim ustanovama za što su osiguratelji iz ugovorene premije u sustav zdravstva uplatili 134 milijuna kuna. 

I dok se cjelogodišnja zdravstvena premija na hrvatskom tržištu unatrag tri godine vrti između 33 i 37 milijuna eura u Sloveniji je u 2011. iznosila 410 milijuna eura. Procjenjuje se (Eurostat, HZZO, DZS) da je Hrvatska u 2009. zdravstvenu skrb financirala 84,5 posto iz javnog sustava, a samo 0,6 posto kroz privatno osiguranje dok je čak 14,9 posto sredstava završilo tzv. neposrednom potrošnjom u sivoj zoni. Slovenija je pak kroz javno zdravstvo pokrila 71,9 posto troška, iz privatnih džepova plaćeno je 13,3 posto liječenja dok je kroz 'plave kuverte' završilo 13,8 posto novca. Usvajanjem zakonskog okvira koji će osigurateljima dopustiti veći prostor ne samo što bi se suzbila vrlo evidentna siva zona nego i znatno povećala kvaliteta i brzina usluga, tvrde osiguratelji.