U glavnom gradu polovica hrvatskog prihoda

Autor: Nikolina Buljan / VLM , 01. studeni 2012. u 22:01
Ukupan prihod zagrebačkih poduzetnika u 2011. iznosio je 329,3 mlrd. kuna

Kriza je uzela danak i u najbogatijoj regiji – krajem travnja ove godine na burzi u Zagrebu našlo se 41.718 ljudi, a s popisa poduzetnika samo u posljednjih šest mjeseci nestalo je njih 700.

U listopadskom broju Croatian Economic Outlooka, publikacije koju svaka tri mjeseca izdaje zagrebački Ekonomski institut, stoji da se u 2012. godini u Hrvatskoj očekuje pad BDP-a od 1,4 posto, a u 2013. blag oporavak uz rast BDP-a od 0,5 posto, i to zbog ulaska u Europsku uniju, koja bi među ostalim Hrvatskoj u toj prvoj godini trebala donijeti rast izvoza. "Nezaposlenost će se znatno povećati, a rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva, pa se i u ovoj i u sljedećoj godini očekuje pad osobne potrošnje. Rizici koji prijete ostvarenju prognoza odnose se na kretanja u eurozoni, daljnje kašnjenje najavljenih javnih investicija i sve lošiju situaciju na tržištu rada", stoji u prognozama. Navedene loše prognoze utjecat će i na one s najvećom kupovnom moći, stanovnike grada Zagreba, no ako je suditi prema "revnosti" Statističkog zavoda, Zagrepčani neće odmah znati kako stoje.

Ukupni prihod

Naime, posljednje relevantne brojke za grad Zagreb Državni zavod za statistiku objavio je za 2009. kada je BDP po stanovniku iznosio 134.749 kuna, što je očekivano bila i najveća brojka u Hrvatskoj, no iznenađujuće jest to što je ova brojka čak 76 posto viša od hrvatskog prosjeka. Ukupan bruto domaći proizvod grada Zagreba iznosio je 103.331 milijun kuna. Ipak, noviji podaci vjerodostojnije pokazuju tijek gospodarskih aktivnosti u Zagrebu. Prema podacima Fine, ukupan prihod zagrebačkih poduzetnika, od kojih je gotovo 98 posto malih i srednjih poduzetnika, iznosio je u 2010. godini 314,9 milijardi kuna, što je 53,3 posto od 590,4 milijarde kuna koje su poduzetnici u cijeloj Hrvatskoj u toj godini ostvarili. Prošle godine ti su prihodi u Zagrebu narasli za 4,6 posto, odnosno na 329,3 milijarde kuna. Tako zagrebački poduzetnici plaćaju i do 60 posto ukupnog poreza na dobit u Hrvatskoj. U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva grada Zagreba najviše je novca, čak 38 posto, ostvareno u trgovini na veliko i malo, a slijedi sa 20-ak posto prerađivačka industrija.

Raste nezaposlenost

Iako su prihodi rasli, zaposlenost nije. Krajem 2010. godine u Zagrebu je bilo 39.900 nezaposlenih, ali se brojka smanjila u prosincu 2011. na 38.900 ljudi. Onda je 2012. godine uslijedio novi val otkaza pa se krajem travnja ove godine na burzi našlo 41.718 ljudi, a s popisa zagrebačkih poduzetnika samo u posljednjih šest mjeseci nestalo je njih 700. "Na području grada Zagreba ukupno je zabilježeno 13.947 insolventnih pravnih osoba ili 36,2 posto od ukupnog broja u Hrvatskoj, pri čemu je njih 78,7 posto s blokiranim računima više od 360 dana. Ukupan iznos nepodmirenih obveza pravnih osoba na području grada Zagreba iznosio je 15,6 milijardi kuna, a od toga 78,3 posto su dugovi s trajanjem više od 360 dana. U ukupnom iznosu nepodmirenih obveza 20,9 posto su porezna dugovanja", stoji u ovogodišnjem izvješću HGK Komore Zagreb. U promatranju strukture poduzetnika u Zagrebu, od onih koji još posluju, njih 38 posto bavi se trgovinom na veliko i malo. Potom je dvadesetak posto poduzetnika koji se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te je treća građevina u kojoj radi deset posto poduzetnika, a toliko je i onih koji posluju u prerađivačkoj industriji. Budući da je najviše onih koji rade u trgovini, u toj je branši u Zagrebu i najviše zaposlenih, no iznenađuje da je na drugome mjestu po udjelu zaposlenih radnika prerađivačka industrija u kojoj je samo 10 posto zagrebačkih poduzetnika. U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva grada Zagreba 38 posto ostvareno je u trgovini na veliko i malo, 19,5 posto u prerađivačkoj industriji te 8,7 posto u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom te poslovima povezanim s klimatizacijom. Kada govorimo o izvozu koji bi u 2013. godini prema procjenama Ekonomskog instituta trebao rasti, on bi se prije svega mogao odraziti i na Zagreb koji je najveći izvoznik u Hrvatskoj.

Vrijednost izvoza

Ukupna vrijednost izvoza u Hrvatskoj je u 2011. iznosila 71,3 milijarde kuna, a uvoza 121 milijardu kuna. Najviše se izvezlo robe na tržište Europske unije u vrijednosti od ukupno 42,6 milijardi kuna, pri čemu je uvoz iz Europske unije bio 74,8 milijardi kuna. U usporedbi s tim brojkama, iz Zagreba se prošle godine izvezlo robe u vrijednosti od 23,7 milijardi kuna, što je 33,3 posto ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Ipak, uvoz je daleko veći. Tako je u grad Zagreb prošle godine uvezeno 70,5 milijardi kuna robe, što je 58,2 posto ukupnoga hrvatskog uvoza. Sve navedeno izravno je povezano sa Zagrebom u kojemu je prijavljeno najviše tvrtki, najviše poduzetnika te najviše pridonosi ukupnom BDP-u. Samim time Zagreb kao takva cjelina otporniji je na opća kretanja nego gospodarstvo u cjelini.

Kriza i izvoz

Analitičari bez vjere u rast izvoza

Ipak, mnogi ekonomski analitičari zbog krize u eurozoni te samim time i smanjene potražnje ne daju Hrvatskoj previše vjere u izvoz. Tome u prilog ide i nedavno objavljeno izvješće EBRD-a, koji kaže da bi rast u regiji europskih tranzicijskih gospodarstava ove godine trebao iznositi 2,7 posto, što je znatno manje u odnosu na lanjskih 4,6 posto, a u 2013. godini rast bi trebao ubrzati na 3,2 posto. Te EBRD-ove procjene iste su kao i u srpanjskom izvješću. Tako bi i grad Zagreb kao najveća izvozna regija mogao biti zakinut za prihod.

Turizam

Povećan broj dolazak stranih turista

Na području grada Zagreba u prvom polugodištu 2012. registrirano je 327.163 dolazaka turista ili 4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. U prvih šest mjeseci ove godine u Zagrebu je ostvareno 553.832 noćenja ili 7,9 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Na području cijele Hrvatske od siječnja do lipnja ove godine došlo je 3,6 milijuna turista i ostvareno je 14,8 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. rast od pet posto u dolascima i noćenjima.  

Komentirajte prvi

New Report

Close