‘Stripovi su kod nas kao gramofonske ploče, dok su vani bitan kulturni i ekonomski element’

Autor: Tomislav Hrastovčak , 25. listopad 2012. u 15:03
CRŠ

U povodu festivala Crtani romani šou razgovarali smo s voditeljem festivalskog programa Jakovom Novakom.

Petnaesti po redu festival stripa Crtani romani šou (CRŠ) održat će se od 26. do 28. listopada u Zagrebu, a ljubitelje devete umjetnosti pritom očekuju brojne izložbe, tribine, okrugli stolovi, radionice, razgovori s gostima itd. U povodu festivala razgovarali smo s voditeljem festivalskog programa Jakovom Novakom.

Crtani romani šou održavaju se ove godine po 15. put. Što je danas drugačije u odnosu na početke festivala?

Počeci festivala su u biti bili vrlo skromni. Tada je to bio veliki pothvat jer strip u Hrvatskoj u to je vrijeme bio skoro u potpunosti nestao i tadašnja organizacija bila je vođena sljepim entuzijazmom da publike za njega ima. Možemo biti sretni zbog toga jer je ispalo da su u pravu. Kroz godine se taj entuzijazam zadržao i pomoću njega smo uspjeli na festival do sada dovesti stvarno velika imena stripa. Prvih godina po jednog, dva gosta, da bi sada naraslo na desetak gostiju godišnje. Koji put ni sam ne vjerujem da su stvarno bili ovdje, da su htjeli doći. Strip je velika idustrija vani, a mi smo bili mali festival, no svi su gosti osjetili da imamo onu zaljubljenost prema mediju koju su i oni osjećali. Zato su dolazili, a dolaze i dalje. Danas je CRŠ najveći festival stripa u regiji, imamo predstavljene skoro sve izdavače iz Hrvatske i regije, a ima i gostiju za sve ukuse.

Što biste izdvojili kao glavne adute ovogodišnjeg festivala?

Stripove! Jako puno stripova i jako puno premijera novih izdanja koja će se moći povoljnije nabaviti. Naravno tu su i gosti poput Davida Lloyda, crtača kultnog V for Vendetta, po kojem je nastao film i maska koja je postala simbol otpora protiv povezanosti krupnog kapitala i države. Zatim su tu Adi Granov koji je radio na filmovima Iron Man i The Avengers, Giovanni Bruzzo, Enrique Breccia, autori koje ne treba posebno predstavljati, Didier Pasamonik, najveći povjesničar stripa u Francuskoj…ima tu i izložbi Mirka Ilića i naših gostiju… ma previše toga da se sve nabroji.

Tko stoji iza organizacije festivala i koliko je ljudi uključeno u nju?

Iza organizacije festivala stoji udruga Crtani romani šou, a iza nje Slaven Gorički. On je stvarno zaslužan što festival ide svake godine. A što se tiče broja ljudi, u samoj organizaciji nas je tek nekoliko, no imamo sreću što postoji stvarno velik broj ljudi koji vole strip i koji nam pomažu svatko na svoj način; odvoje svoje vrijeme, novac i talente da pomognu festivalu. Ljudi za CRŠ volontiraju ne zato da imaju zanimljivu stavku u životopisu, nego zato što stvarno žele da se ovaj festival održi. Opet, bez tog entuzijazma, nema ni festivala.

Je li festival dobio neku financijsku potporu od strane Grada Zagreba ili Ministarstva kulture?

Grad Zagreb i Ministarstvo kulture već godinama sufinaciraju festival. Imamo tu sreću da shvaćaju kako Zagreb mora imati jednu takvu kulturnu manifestaciju. U suradnji s Ministarstvom, udruga je ove godine pripremila veliku retrospektivnu izložbu hrvatskog stripa u Parizu tjekom tjedna hrvatske kulture, koju su Francuzi stvarno odlično prihvatili. Postoji i niz drugih institucija i donatora koji nam financijski i logistički pomažu i možemo stvarno biti sretni što toliki broj organizacija prepoznaje i podupire naš rad.

Koliko posjetitelja očekujete ove godine?

Uff, teško je reći. Prijašnjih godina nismo niti pokušavali odrediti koliko ljudi prođe kroz festival, ne trebamo napumpavati brojke. Vidimo da su nam događaji puni, da ljudi stoje u redovima za potpise i crtanja gostiju, a da sajam stripova ima stalan protok novih ljudi i kažemo "dobro je".

Po Vašem mišljenju kakva je danas situacija na domaćoj strip sceni?

To je dosta kompleksno pitanje. S jedne strane imamo stvarno velik broj naših autora za koje se u inozemstvu otimaju i vani ih publika cijeni i zna, a ovdje su skoro pa potpuni anonimusi. Imamo dobar broj izdavača koji na godišnjoj razini na tržište izbaci velik broj kvalitetno prevedenih, opremljenih i tiskanih stripova, vani mogu biti ljubomorni na izdanja koja mi imamo, ali su u malim nakladama. Samim time je cijena veća i zahtjeva određenu platežnu moć. Istovremeno, produkcija domaćeg stripa skoro je nepostojeća. Za to nisu krivi izdavači koliko cjelokupna situacija u državi i krivi sadržajni prioriteti medija. Kod nas su zato stripovi stekli status kakve imaju gramofonske ploče, dok su vani oni bitan kulturni i ekonomski element na državnoj razini. Hrvatska sa svojom tradicijom crtanja i čitanja stripova sama po sebi treba imati ovakav festival, bio to CRŠ ili ne, tako da je neozbiljno CRŠ-u davati neko veće značenje nego što bi trebao imati. Ali, situacija je takva kakva je i ovaj festival je potreban da se jednom godišnje obrati pozornost šire javnosti na ovaj stvarno uzbudljiv medij. 

Komentirajte prvi

New Report

Close