Pljačke banaka, kladionica i benzinskih postaja postaju sve učestalije. Unatoč trudu policijskih snaga, objavljivanju slika razbojnika s nadzornih kamera i apelima da se jave svi “koji znaju nešto više” – mnogim razbojnicima nikada se ne uđe u trag.

Velik je broj i onih koje teška ekonomska situacija “natjera” na očajničke ali i opasne poteze kao što je pljačka poslovnica koje obiluju gotovinom.   Rade li zaposlenici takvih objekata u strahu većem nego ikad? Raspitali smo se kako poslodavci nastoje zaštiti vlastite zaposlenike koji su sve češće žrtve oružanih razbojstava.

Iz banaka nam kažu kako nastoje educirati svoje zaposlenike kako bi znali što treba napraviti u takvim izvanrednim situacijama. Za sve one zaposlenike koji su na svom radnom mjestu doživjeli pljačku na raspolaganju su, napominju također, različiti oblici pomoći, među ostalim i psihološka pomoć.

Psihološki tretman i radna pošteda

“Hypo-Alpe-Adria-Banka provodi edukacije zaposlenika u cilju prevencije razbojništva i ispravnog ponašanja u takvim izvanrednim situacijama. U slučaju takvih stresnih događaja zaposlenicima su na raspolaganju sveobuhvatna pomoć, između ostalog i u vidu psihološkog tretmana i radne poštede”, rekli su nam u Hypo banci.

“Banka također prati trendove zaštite te kontinuirano poboljšava sustave fizičke i tehničke zaštite, surađuje s MUP-om, ostalim bankama i zaštitarskim kućama, obavlja interne nadzore i kontrole svih sustava, te prati i tijek istrage”, poručuju iz Hypo banke.

Zajamčena financijska naknada

Splitska banka, poručuju, za ovakve slučajeve ima detaljno razrađenu strategiju kako bi zaposlenici primili najbolju i najbržu pomoć. “Splitska banka u odjelu ljudskih resursa ima psihologa koji je i posebno educiran za rad s ljudima nakon pretrpljene traume i nakon ovakvog događaja kontaktira zaposlenike. Daljnji tijek psihološke pomoći je individualan, naime ovisi o zaposleniku i procjeni psihologa, je li dovoljna psihološka pomoć samo unutar banke ili će zaposlenik biti upućen na daljnju psihološku pomoć. Također, svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust, i garantiranu financijsku naknadu”, kažu u Splitskoj banci. I ova banka pruža svojim zaposlenicima potrebnu edukaciju. “Societe Generale – Splitska banka polaže mnogo pažnje na edukaciju svojih zaposlenika, a jedna od tema zasigurno je i ponašanje u izvanrednim situacijama, kao što je požar, teroristički napad, razne epidemije, ili navedena pljačka isl. Sama edukacija se konstantno mijenja, pa smo imali različite oblike, od suradnje s pripadnicima MUP-a, do brošura ili predavanja koje obuhvaćaju navedenu temu. I dalje nastavljamo s konstantnom edukacijom na tu temu, kako bismo bili sigurni da su istom obuhvaćeni i svi novi zaposlenici”, pojasnili su.

Edukacija 'kako postupati u incidentnim situacijama'

Benzinske postaje također su česta meta razbojnika. I njihovi zaposlenici, kao i zaposlenici banaka, prolaze edukacije na temu sigurnosti. “INA je u lipnju pokrenula Maloprodajnu akademiju, edukacijski projekt namijenjen svim zaposlenicima svog SD Trgovina na malo. Maloprodajna akademija zaposlenicima pruža edukacije i radionice na teme poput prodajnih i komunikacijskih vještina, a uskoro će jedna od stalnih tema biti i sigurnost zaposlenika. Do sada su naši zaposlenici također redovito prolazili edukacije na temu sigurnosti u kojima ih se educira kako postupati u incidentnim situacijama. Ukoliko dođe do takvih situacija, zaposlenici zatečeni na svojim radnim mjestima imaju pravo na psihološku pomoć, kao i na korištenje slobodnih dana budući da su sigurnost i zdravlje zaposlenika prioritet Društva”, poručili su iz Ine.

Bolovanje, ali ne i slobodni dani

I prodavači Hrvatske lutrije upućeni su u postupanje tijekom i nakon pljačke. “Po prijemu dojave o pljački, na mjesto događaja, u pravilu, dolaze njihovi neposredno nadređeni rukovoditelji. Nakon preživljene pljačke radnik je dužan posjetiti svog liječnika opće prakse koji ga, sukladno nalazima upućuje na bolovanje i daljnje liječenje. Doživljena pljačka tretira se kao povreda na radu i radniku pripadaju sva za to zakonom predviđena prava. Posebni slobodni dani nisu propisani. Pored navedenog, dostupna im je i stručna psihološka pomoć, koju ostvaruju obraćanjem Odjelu za zaštitu na radu. Radnici su obaviješteni o načinu ostvarivanja svojih prava (intranet, interni dopisi, Upute o radu i edukacija). Naknada za ozljedu na radu – dakle i za traume nastale uslijed pljačke, pokrivene su policom osiguranja. Nadležne službe upućuju ga na osiguravajuće društvo i pomažu mu oko administrativnih poslova u postupku ostvarenja naknade”, kažu u Hrvatskoj lutriji.

Prodavače u Hrvatskoj lutriji educiraju njihovi nadređeni, a na svakom prodajnom mjestu nalaze se Upute u radu sa zaštitnom opremom i o postupanju u slučaju štetnog događaja. “Prodavači su educirani o ponašanju tijekom i nakon pljačke od strane svog nadređenog i prilikom obuke koja se provodi prije početka rada na prodaji igara na sreću Hrvatske Lutrije. Njihovi su nadređeni prošli posebnu obuku kako bi savladali ispravno postupanje s prodavačima koji su doživjeli pljačku. Na svakom prodajnom mjestu nalazi se i Uputa u radu sa zaštitnom opremom i o postupanju u slučaju štetnog događaja. Upute su usmjerene na brigu o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti eventualno prisutnih igrača. Sva prodajna mjesta opskrbljena su protuprovalnim i protuprepadnim centralnim dojavnim sustavom i nadzornim kamerama”, otrkili su nam u Hrvatskoj lutriji.

Suradnja s policijom nakon pljačke

U Hypo banci i u Splitskoj banci,  nakon samog događaja pljačke, nadležne službe u prate daljnji razvoj događaja, odnosno prate tijek policijske istrage.

Za razliku od njih, Hrvatska Lutrija nema podatke o tijeku policijske istrage. “Saznanja o njenom rezultatu dobije ukoliko se počinitelja uhvati i Hrvatsku Lutriju pozove na ročište. Nastala materijalna i nematerijalna šteta pokrivena je policom osiguranja”, kažu u Hrvatskoj lutriji.

Zahvaljujući sveobuhvatnom sustavu sigurnosti i zaštite u Zagrebačkoj banci do razbojstava dolazi rijetko, dok zaposlenici poznaju osnovne upute i smjernice u vezi s poželjnim ponašanjem u slučaju razbojstva, kažu nam u toj banci. Ako dođe do krizne situacije razbojstva u poslovnici, odmah se uključuje stručni tim sastavljen od psihologa i socijalne radnice. Podrška zaposlenicima koji se zateknu u takvim ugrožavajućim okolnostima sastoji od dva dijela: kraćeg psihološkog savjetovanja, “prve psihološke pomoći”,  kada se provjerava kako se svi osjećaju, osigura se potpora onima koji se tad čine najviše pogođeni zbivanjima te se tumači kakav je vjerojatni tijek njihova misaonog i emocionalnog stanja i kako se s time nositi, odnosno predlaže se i, po potrebi, dogovara sljedeća etapa, a to je proces duljeg i sustavnijeg psihološkog savjetovanja – tzv. debrifinga, objašanjavaju.

Tijekom debrifinga radnici imaju prigodu ponovno proživjeti vlastito traumatsko iskustvo, sagledati ga iz različitih kuteva i tako ga bolje razumjeti. Kako se radi o normalnim reakcijama na nenormalne podražaje, osnovna svrha ovih tzv. kriznih intervencija sastoji se u pružanju psihološke i socijalne podrške pojedincu ili skupini zaposlenika da stresno, uznemirujuće iskustvo integriraju u postojeće iskustvo i pridaju mu novo, pozitivnije i konstruktivnije značenje. Zaposlenici koji su bili izloženi traumatskom iskustvu imaju pravo na slobodne dane, a kasnije se prati i proces njihova oporavka.Za svako počinjeno kazneno djelo razbojništva u poslovnicama Banke prate se informacije o tijeku policijske istrage, prikupljaju se podaci jesu li pljačkaši uhvaćeni kao i informacije je li novac pronađen.

Iz Privredne banke Zagreb kažu nam kako zaposlenicima banke koji rade u poslovnicama u kojima je počinjeno razbojništva pruža se sva potrebna stručna pomoć, sukladno procedurama Banke, također imaju organizirane i edukacije o mjerama zaštite u sklopu kojih je i uputa o ponašanju za vrijeme i neposredno nakon razbojništva. Kod  slučajeva počinjenja razbojništava u poslovnici Banka aktivno surađuje s MUP-om.