Dokapitalizacija Komercijalne banke krajem mjeseca

Autor: Rato Petković / VLM , 22. listopad 2012. u 22:00
Riječ je o jedinoj banci s državnim udjelom koja uspješno posluje

Iako je Međunarodni monetarni fond ulaganje ocijenio prijetnjom za javni dug i proračunski deficit, država odbija kontrolu nad najvećom domaćom bankom prepustiti inozemnim investitorima.

Odlukom da do kraja listopada dokapitalizira Komercijalnu banku sa 100 milijuna eura, srbijanska je vlada dala do znanja ostalim dioničarima kako se ne kani odreći većinskog udjela u najvećoj domaćoj banci.

Vlada je taj potez povukla dva mjeseca prije isteka roka za dokapitalizaciju jer bi u suprotnome većinski udio imali inozemni investitori. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 2006. godine postala je manjinski vlasnik s udjelom od 25 posto. Do nove dokapitalizacije došlo je 2009. godine kada su EBRD, međunarodna financijska korporacija IFC, njemački DEG i švedski Svedfondai uložili 120 milijuna eura i time premašili državni udio. No vladi je ipak dana prilika da do završetka 2012. godine uz spomenutu investiciju vrati odnos kapitala u prijašnje stanje. Da to nije učinjeno, državni kapital bi se smanjio sa 42,6 na 27,46 posto pa bi time većinsko vlasništvo prešlo na stranu EBRD-a, IFC-a, DEG-a i Svedfonda. Da je do toga došlo, oni bi na početku 2013. godine posjedovali ukupno 51,54 vlasničkog udjela u Komercijalnoj banci, koja se na srpskom financijskom tržištu nalazi na trećemu mjestu po visini aktive i ostvarene dobiti, iza Intese i UniCredit banke, a po visini štednih uloga građana je uvjerljivo na prvome mjestu s više od milijarde eura.

Osim toga riječ je o jedinoj banci s većinskim državnim udjelom koja uspješno posluje za razliku od Agrobnke, Vojvođanske razvojne banke i još nekoliko manjih kreditora koji su ili u golemim gubicima ili na samom rubu preživljavanja. Inače, Komercijalna banka bila je i "sjeme razdora" između Srbije i Međunarodnoga monetarnog fonda koji je smatrao da su neki investicijski projekti države, pa tako i spomenuta dokapitalizacija, preveliki te da mogu ugroziti javni dug i deficit. Zato su tražili od vlade da se odrekne ulaganja u banku. 

Komentirajte prvi

New Report

Close