Izdaci za potrošnju u 2011. iznosili su u prosjeku 74.941 kunu po kućanstvu, što je 0,3 posto, ili 226 kuna manje u odnosu na prosječne izdatke u 2010. godini, najveći dio i dalje se troši na hranu, a rastu izdaci kućanstava za stanovanje i energente te za prijevoz, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistika osnovnih karakteristika potrošnje kućanstava pokazuje da je i u prošloj godini nastavljen pad potrošnje, ali nešto blaži nego godinu ranije. Naime, prosječni izdaci za potrošnju kućanstava su sa 76.188 kuna u 2009. godini pali za 1,3 posto, na 75.167 kuna u 2010. godini, u 2011. na 74.941 kunu, ili za 0,3 posto u odnosu na 2010. godinu, a za 1,6 posto manje u odnosu na 2009. godinu.

Najveći dio izdataka i u prošloj je godini odlazio na hranu i bezalkoholna pića – 23.735 kuna, pa je njihov udio u ukupnim izdacima bio 31,7 posto.

Udio izdataka na hranu i bezalkoholna pića blago je smanjen u odnosu na 2009. i 2010. godinu kada je iznosio 32,1 posto, dok se s druge strane bilježi daljni rast udjela izdataka za stanovanje i potrošnju energenata te prijevoz.

Hrvatska su kućanstva prošle godine prosječno za stanovanje i potrošnju energenata potrošila 11.799 kuna, pa je njihov udio u ukupnim izdacima bio 15,7 posto (2010. bio je 14,9 posto), dok su izdaci za prijevoz, s iznosom od 9.702 kune, imali udio od 12,9 posto (2010. udio od 12 posto).

Po udjelu u ukupnim izdacima kućanstava u 2011. slijede ostala dobra i usluge s 8,7 posto, ili iznosom od 6.535 kuna, odjeća i obuća s udjelom od 6 posto (4.493 kune), komunikacije sa 5,4 posto (4.011 kuna), te izdaci za rekreaciju i kulturu s udjelom od 5,3 posto (3.944 kune).

Prosječan izdatak po kućanstvu za pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje u prošloj je godini iznosio 3.422 kune, što je u ukupnim izdacima udio od 4,6 posto. Slijede alkoholna pića i duhan s prosječno 2.794 kune, ili udjelom od 3,7 posto, dok je za zdravstvo potrošeno 2.040 kuna, što je udio od 2,7 posto.

Za restorane i hotele prosječno je hrvatsko kućanstvo prošle godine izdvojilo 1.773 kune, ili 2,4 posto ukupnih izdataka, dok su najmanje, samo 693 kune, ili 0,9 posto ukupnih izdataka, odvojila za obrazovanje.

Statistički podaci o potrošnji kućanstava, temeljeni na anketi o potrošnji kućanstava, pokazuju da je prošle godine prosječno po članu kućanstva potrošeno 68,5 kilograma kruha i peciva, 39,2 kilograma krumpira, 75,7 litara mlijeka i 16 litara mliječnih proizvoda.

Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne vode – 26,3 litre, a potom slijede pivo sa 16,3 litara i voćni sokovi sa 15,4 litare, osvježavajuća gazirana pića s 10,2 litre i vino s 10,1 litarom po članu kućanstva.

Od mesa najviše je potrošeno mesa peradi – 18,8 kilograma, a slijede svinjetina sa 16,5 kilograma, suhomesnati proizvodi, salame i paštete s 15,4 kilograma, govedina i teletina s 10 kilograma, dok je najmanje potrošeno ovčetine, janjetine i jaretine – manje od kilograma, točnije 0,8 kilograma po članu kućanstva.

Morske i slatkovodne ribe bilo je potrošeno 6,8 kilograma, konzervirane i prerađene ribe 0,8 kilograma, a plodova mora tek 0,6 kilograma po članu kućanstva.

Od voća najviše se pojelo jabuka – 14,3 kilograma, južnog voća 12,1 kilogram, banana 8,4 kilograma, a svaki je član kućanstva u prosjeku u prošloj godini pojeo 153 jaja, 10,8 kilograma šećera.

Po podacima DZS-a, većina kućanstava, 90,9 posto, živi u vlastitom stanu ili kući.

Prema opremljenosti trajnim dobrima, više od 95 posto kućanstava raspolaže televizorom u boji, hladnjakom i strojem za pranje rublja, a više od polovine kućanstava ima automobil.

Strojeve za pranje posuđa imalo je 30,6 posto kućanstava, mikrovalne pećnice 42,9 posto, a klimatizacijske uređaje imalo je svako četvrto kućanstvo, ili njih 25,3 posto.