Kada Amerikanci 6. studenog izađu na birališta, neće glasovati samo za predsjednika, već i za jednu od dvije potpuno suprotstavljene vizije državnog zdravstvenog sustava. Pobijedi li ponovno predsjednik Obama, gotovo je sigurno da će njegov prepoznatljivi zakon o zdravstvu stupiti na snagu, što će biti najveće širenje društvene sigurnosne mreže otkako je predsjednik Lyndon B. Johnson prije pedesetak godina uveo svoje opsežne društvene programe. Pobijedi li, pak, Mitt Romney te republikanci preuzmu Senat, glavnina toga zakona će se izmijeniti ne bi li se proveo glavni prioritet Mitta Romneyja, a to je nadzor nad troškovima zdravstvenog sustava. "Vrlo se rijetko događa da neka politička stranka provede socijalni program ovih razmjera, a onda se suoči s mogućnošću njegova opoziva ili izmjena zbog predsjedničkih izbora", kaže James A. Morone, profesor politologije na sveučilištu Brown na Rhode Islandu i stručnjak za zdravstvenu politiku. U nastavku članka predstavit ćemo izgledni slijed zbivanja pobijedi li Mitt Romney, odnosno osvoji li predsjednik Obama drugi uzastopni mandat.

Ako pobijedi Romney

Iako je sudjelovao u kreiranju vrlo značajnog zakona iz 2006. godine prema kojemu većina građana države Massachusetts mora imati zdravstveno osiguranje, a koji je poslužio kao model za Obamin zakon, Romney opetovano izjavljuje da smatra da je obveza kupovanja zdravstvenog osiguranja na saveznoj razini pogrešan pristup. Njegovi savjetnici tvrde da bismo se trebali usmjeriti na nadzor troškova zdravstva revizijom nedjelatnog osiguravateljskog tržišta.Romney je izjavio da bi uveo porezne olakšice za pojedince koji plaćaju zdravstveno osiguranje iz vlastitog džepa, što je mjera kojom bi mogao navesti čak i one kojima se nudi mogućnost plaćanja zdravstvenog osiguranja od strane poslodavca da počnu sami ulagati u zdravstveni plan.

Ako se dovoljan broj ljudi odluči za to, osiguravatelji će se početi više nadmetati, zbog čega bi trebalo doći do smanjenja troškova. A ako se osiguranje odvoji od zapošljavanja, tvrde u Romneyjevom strožeru, ljudi će i dalje biti osigurani čak i ako promijene posao ili ostanu bez njega. Paul Fronstin, ekonomist u nestranačkoj organizaciji Employee Benefit Research Institute, tvrdi da bi taj prijedlog bio u uspješan samo ako bi Romney uložio dodatne napore u smanjenje troškova zdravstva. Naime, u prošlosti su zagovornici takvih prijedloga ponudili pojedinačne porezne apoene od 1500 do 2500 dolara godišnje, što nije nužno dovoljno da bi se nekoj osobi osiguranje isplatilo. Romney tvrdi da će pristup osiguranju biti zajamčen osobama koje imaju preduvjete za njega. No to njegovo jamstvo bi se odnosilo samo na osobe koje su bile osigurane dovoljno dugo i to bez dugotrajnijeg prestanka plaćanja. Dakle, milijuni bi ostali bez zdravstvenog osiguranja. Romney navodi kako bi mnogi od njih mogli dobiti osiguranje putem zdravstvenih planova poznatih pod nazivom visokorizični skupni planovi. No cijena tog oblika osiguranja neminovno će većinu takvih pojedinaca smjesta odbiti.

Ako pobijedi Obama

Bude li predsjednik Obama reizabran, poći će korak dalje u vezi nastojanja da provede svoj zakon o zdravstvu. Prijelaz će vrlo vjerojatno biti bolan, no brojni liječnici, bolnice i osiguravatelji dat će sve od sebe da on uspije. Početkom 2014. na snagu stupa obveza osnovnog zdravstvenog osiguranja za većinu Amerikanaca. Privatna zdravstvena osiguranja počet će skupljati osobe u grupe u listopadu 2013. Prema podacima Kongresnog ureda za proračun, izravni rezultat toga bit će taj da će zdravstveno osiguranje dobiti 30 milijuna osoba koje ga trenutno nemaju. Kako bi im pomogla da si ga priušte, savezna vlada će subvencionirati privatne premije osiguranja za pojedince čiji je dohodak najviše četiri puta viši od savezne granice siromaštva (92.200 dolara godišnje za četveročlanu obitelj). Također će se proširiti Medicaid, čime će se pokriti mnoge siromašne osobe, uključujući i odrasle bez djece.

Abby Goodnough i Robert Pear