Novi rezultati „GfK Consumer Climate Europe“ za treći kvartal ove godine pokazuju vrlo različite ekonomske pokazatelje za pojedine zemlje EU. U ljetnim mjesecima EU se borila s novim izvorima nesigurnosti. Prvo, veći problemi pojavili su se u Španjolskoj i Italiji a zatim su i mnoge zemlje EU nastavile kretanja prema  recesiji. Potrošači širom Europe osjetili su rastuću nesigurnost. Vrijednost indikatora za ekonomska očekivanja, za očekivanja primanja stanovništva i za spremnost na kupnju pokazala  je ozbiljan pad u gotovo svim  zemljama EU uključenim u  istraživanje.

Vruće ljeto u Europi dodatno su podgrijale krize u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. Premda opća ekonomska situacija u većini zemalja Europe ljetos nije pokazala oštro srozavanje, nije se pokazalo niti stvarno poboljšanje. Dio potrošača se još uvijek nada određenom poboljšanju u budućnosti. Nezaposlenost je također ponovno  rasla i prosjek za Europu iznosi oko 11%. Strogim mjerama štednje vlade pokušavaju staviti pod kontrolu deficit a povećavaju se i porezi. Većina potrošača nije u stanju  boriti  se s daljnjim rezanjima potrošnje i nije spremna dijeliti teret novih mjera štednje svojih vlada a da se odmah ne vide konkretni pomaci u poboljšanju  situacije, stoji u priopćenju GFK.

SAD: Amerikanci ostaju u pozitivnom raspoloženju unatoč  tromoj ekonomiji

Amerika  još uvijek nije  na tragu rasta a najveći problem je razina nezaposlenosti koja se kreće oko osam  posto. Mnogi Amerikanci – posebno starije dobne skupine –  jednostavno odustaju od traženja novog zaposlenja. Eksperti predviđaju rast ekonomskih kretanja u slijedećoj godini negdje između 2,5 i 3 posto, no to još uvijek nije dovoljno za potreban rast na tržištu rada. Ako SAD žele dugoročno iskorijeniti krizu to neće uspjeti bez bolnih strukturalnih promjena u ekonomiji. Istovremeno Američki potrošači pokazuju rastuće povjerenje i sve ih više vjeruje (42%) da zemlja ide u dobrom smjeru. Zbog toga je sada indikator  ekonomskih očekivanja na + 33,0 poena, indikator očekivanih primanja na + 23,8 poena a indikator  spremnosti  na kupnju ima mali minu od svega 0,2 poena.

Njemačka: snažno tržište rada podržava ekonomiju

Nijemci su danas uvjereni da će ekonomska kriza, koja je pogodila cijelu Europu, u slijedećim mjesecima imati rastući utjecaj i na njihovu zemlju. Ipak,  to nije utjecalo na  ocjenu njihovih očekivanja u vezi primanja i spremnosti na kupnju. Oba ova indikatora nalaze se na visokoj razini. Razlog tome je u stabilnom tržištu rada. Ove godine u prosjeku radi oko 41,6 milijuna Nijemaca. Slijedeće godine se očekuje da će im se pridružiti još dodatnih 120.0000. A to znači da će u 2013. godini raditi gotovo dva milijuna ljudi više no što ih je bilo zaposleno 2007. godine tj. prije izbijanja  krize. Pozitivnim ocjenama  potrošača pridonosi i razuman rast osobnih primanja od mirovina u 2012.godini. Shodno svemu  tome inikator ekonomskih očekivanja je na razini od minus 17,3 poena ali očekivana primanja su na plus 23,9 poena a spremnost na kupnju je na plus 33,1 poena.

Češka: težak položaj

Češka i dalje tone u recesiju. Kao i kod mnogo drugih zemalja u Europi tome znatno doprinosi pad izvoza. Bruto domaći proizvod ima silazni trend,  nezaposlenost je stalno visoka a realna vrijednost primanja dalje pada. Zbog teške ekonomske situacije i nesigurne budućnosti  potrošači  tendiraju štednji, kupuje se samo apsolutno potrebno za život. Vlada također poduzima opsežne mjere štednje a najavljuje i  rast PDV-a u 2013. godini. Stoga je indikator  ekonomskih očekivanja na minusu od 59,8 poena, očekivanje primanja je na  minus 25,3 poena,  a spremnost na kupnju ima minus od 38,7 poena.

Bugarska: depresivno raspoloženje unatoč boljim socio-ekonomskim pokazateljima

Premda u Bugarskoj postoji jak utjecaj europske financijske  krize zemlja je stvarno u dosta dobrom položaju. Budžetski deficit  je drugi najniži u Europi (iza Njemačke). Za kraj godine predviđen je minus manji od jedan posto. Nezaposlenost opada a trenutno iznosi oko 10% i BDP bi mogao minimalno rasti. Problem je u stalnom padu izvoza. Stručnjaci predviđaju umjerena poboljšanja ali uz određene reforme neučinkovitog administrativnog sistema. Ipak, Bugarska još nije atraktivna za moguće investitore i tek nekoliko stranih kompanija su iznimke. Primanja stanovništva su na niskoj razini i to utječe na raspoloženje  potrošača: ekonomska očekivanja su na minus 31,8 poena, očekivanja primanja su na minus 39,7 poena a spremnost na kupnju je jedina pozitivna s 5,2 poena.

Poljska: europsko prvenstvo u nogometu nije pomoglo usponu ekonomije

Na prvi ogled ekonomski pokazatelji u Poljskoj izgledaju obećavajuće. Predviđena stopa ekonomskog rasta za ovu godinu je 2,7 posto i to je znatno bolje od mnogih zemalja u Europi. Deficit se stalno smanjuje i iznosi 3% u ovoj godini, No svi ovi pokazatelji su samo površno dobri pa su stoga potrošači sumornog raspoloženja. Ni nedavno održano svjetsko  nogometno prvenstvo nije uspjelo poboljšati stanje. Čak suprotno,  doprinijelo je tekućim problemima ( mnogi akteri u građevini našli su se u gubitcima  a  dosta  tvrtki je i  bankrotiralo). U toku godine u Poljskoj je nešto ispod 60.000 firmi zatvoreno a oko 150.000 radnih mjesta je u opasnosti. Ipak do sada je stopa nezaposlenosti ostala dosta stabilna – iznosi oko 10%. Takvo stanje uzrokuje negativno raspoloženje kod potrošača pa je indikator ekonomskih očekivanja na minus33,3 poena, zatim očekivanja primanja su na minus 29,5 poena a spremnost na kupnju iznosi minus 4,5 poena.

Portugal: teška vremena

Zemlja brzo i sveobuhvatno primjenjuje reforme zahtijevane od EU. Posljedice tih mjera na ekonomiju Portugala polako postaju vidljive. Kućanstva i kompanije izbjegavaju investiranja. Negativna ekonomska kretanja rastu a to uzrokuje i rast nezaposlenosti (oko 15%), pa mnogo mladih osoba koje traže posao napušta zemlju. Zbog bolnih rezova i novih poreza stanovništvo iskazuje revolt prema vladi. U svemu tome restrukturiranje ima  pozitivne pomake i  javlja se ipak rast izvoza, brzo pada vanjska zaduženost.  Visoka stopa nezaposlenosti i niska primanja uzrokuju loše ocjene stanovništva pa je indikator ekonomskih očekivanja na minus 57,1 poena, očekivanje primanja na minus 55,4 poena, a spremnost  na kupnju minus 45,8 poena.

Austrija: pad izvoza uzrokuje manji ekonomski rast

U ovoj europskoj financijskoj krizi Austrija posluje relativno dobro. Premda zemlja osjeća posljedice problema u EU ( dvije trećine izvoza ide u zemlje EU) njena nezaposlenost je niska i tek malo raste a i BDP raste sporo. Austrijska vlada i potrošači mogu biti zadovoljni ali ipak dobivene ocjene građana su: ekonomska očekivanja – minus 38,7 poena,  očekivanja primanja – minus 12,2 poena i spremnost na kupnju – plus 18,1 poen.

V. Britanija: nisko raspoloženje potrošača unatoč velikim događajima

Ekonomija V. Britanije pokazuje znakove oporavka. Vlada se striktno pridržava dogovorenih mjera  i očekuje daljnji rast aktivnosti na ekonomskom planu. Polako rate prodaja industrijskih proizvoda ali čini se da do oporavka još predstoji dugi put. Nezaposlenost se zadržala na nekih 8 posto ali ne očekuje se niti brzi pad. Dva velika događaja ove godine (olimpijada / paraolimpijada i kraljičin jubilej) nisu pridonijeli nekom većem pomaku. Potrošači daju loše ocjene: ekonomska očekivanja –  minus 28,8 poena, očekivanja primanja – minus 25,0 poena, spremnost na trošenje – minus 51,5 poena.

Grčka: kriza ponovno plamti

Uz sve pokušaje vlade u Grčkoj i pritiske iz EU-a nema pozitivnih kretanja. Eksperti i dalje nisu sigurni je li stroge mjere propisane od EU mogu pomoći Grčkoj ili će uzrokovati daljnje katastrofe i je li treba aktivirati scenario u kojem Grčka izlazi iz eurozone. Stanovništvo daje vrlo negativne ocjene za ekonomska očekivanja – minus 45,5 poena, za očekivanja primanja –minus 57,0 poena i za spremnost na kupnju – minus 44,4 poena.

Španjolska: građani protestiraju zbog vladinog programa štednje

Stanovništvo je umorno i iscrpljeno od vladinih mjera štednje i reformi. Kao i u Grčkoj građani demonstriraju na ulicama i daju vrlo loše ocjene: ekonomska očekivanja – munus52,3 poena,očekivanja primanja – minus 58,4 poena te spremnost na kupmju – minus 33,4 poena.

Italija: napreduju s daljnjim ekonomskim strukturnim promjenama

Talijanska ekonomija je u dubokoj recesiji i vlada mora fundamentalno promijeniti strukturu ekonomije. Produktivnost u zemlji je12 posto niža nego u ostalim zemljama eurozone, a troškovi rada rastu pa taj gap povećava proizvodne troškove talijanskih proizvođača. Nezaposlenost kod mladih je na visokih 32%. Veliku nadu Talijani polažu u Marija Montija i njegovu sposobnost da učini korjenite promjene. Potrošači su ipak generalno  izrazito nezadovoljni  pa ekonomska očekivanja imaju  minus  33,6 poena, očekivana  primanja su na minusu od 65,0 poena a spremnost na kupnju ima minus od 32,2 poena.

Francuska:  ekonomija mora postati konkurentnija

Zemlja je trenutno suočena s prijetnjom recesije. U prva tri kvartala ove godine  rast je bio na nuli. Nezaposlenost je na visokih 11% (preko 3 milijuna osoba ). Vlada provodi mjere štednje i propisuje nove poreze s ciljem da u slijedećoj  godini deficit zadrži  na 3% a BDP da raste za 0,9%.  Za pozitivne pomake ekonomija treba hitno nove strukturne promjene kako bi postala konkurentnijom. Raspoloženje potrošača je na niskoj razini: ekonomska očekivanja su na minus 49.6 poena, očekivanja primanja na minus 46,1 poen, spremnost na kupnju ima minus od 34,2 poena.

Rumunjska: loše raspoloženje unatoč prihvatljivim ekonomskim pokazateljima

Ove se godine očekuje rast BDP-a za 0,5%. Stopa nezaposlenosti je niska – manje od 5%. Ekonomiju treba dalje stabilizirati jer ova je zemlja druga najsiromašnija u EU. Povjerenje u političku elitu je nisko i još je dalje palo u ovoj godini. Čak 73% građana smatra da je ekonomska situacija u Rumunjskoj gora nego što je bila lani. Razumljivo je da je raspoloženje potrošača  na niskoj razini: ekonomska očekivanja su minus 20,4 poena, očekivanja primanja – minus 14,1 poena, spremnost na kupnju je minus 25,2 poena