Bez obzira na pozive ulagačima, optimistične Vladine najave o investicijskom valu koji će pokrenuti ekonomiju zasad su mrtvo slovo na papiru. Izravnih stranih investicija u Hrvatsku nema, a brojka od 154,4 milijuna eura priljeva u pola godine u usporedbi sa 1,074 milijarde u 2011. u bitnome je više računovodstvena kategorija nego stvarni priljev inozemnoga kapitala."Izravne strane investicije manje-više u skladu su s očekivanjima i u idućem razdoblju ne treba previše očekivati od toga kanala financiranja dok se ne oporavi investicijska klima i izgledi za oporavak u srednjem roku", smatra glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.

Loše u regiji

Bilanca inozemnih ulaganja loša je u cijeloj regiji. U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo tek 180 milijuna eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 milijuna eura u istom razdoblju. S ekonomijom u recesiji, lošim izgledima za sljedeću godinu i bankovni sustav na rubu kolapsa ne čudi što i susjednu državu ulagači zaobilaze u širokom luku. Srbija je pak u minusu: nakon što je Telenor smanjio kapital za 430 milijuna eura početkom godine, naknadni priljevi Srbiju još nisu izvukli u pozitivu pa su u prvih sedam mjeseci neto ulaganja negativnih 105 milijuna eura. U istom razdoblju prošle godine FDI je dosegao 986 milijuna eura. Najstabilnija u regiji čini se Crna Gora u kojoj su polugodišnje izravne investicije premašile one u Hrvatskoj; sa 176 milijuna eura izravna ulaganja za deset milijuna eura manja su nego godinu prije.

Rekordi se neće ponoviti

"Priljev stranih investicija u regiju smanjen je između ostalog i zbog slabe potražnje u Europi koja je smanjila potrebu za povećanim kapacitetima. Polugodišnje brojke odražavaju zabrinutost ulagača što je vidljivo u izostanku investicija u realno gospodarstvo", komentira Zdeslav Šantić iz SG – Splitske banke. Kriza je možda izbrisala potražnju u Europi, no domaće gospodarstvo investicije zaobilaze godinama. Izuzev nekoliko godina, poput rekordne 2008. koje se neće tako skoro ponoviti, a kada su izravne strane investicije dosegnule 4,2 milijarde eura ili 2007. sa 3,6 milijardi eura, u Hrvatsku se po inerciji godišnje slijevalo između milijarde i milijarde i pol eura kada nije bilo većih privatizacijskih projekata. Čak i kad su bile aktualne, tradicionalno strane investicije imale su nepovoljnu strukturu jer je interes ulagača bio ograničen uglavnom na "non-tradeable" sektore: uslužne djelatnosti usmjerene na povećavanje udjela na domaćem tržištu i bankarstvo, a ne na izvoz. Završetkom pozicioniranja banaka i visokih zahtjeva za kapitalom presušio je primarni pokretač izravnih stranih ulaganja. I u prvoj polovici 2012. najveći dio od 124,5 milijuna eura dolazi iz financijskog sektora, što je većim dijelom zadržavanje dobiti dijela banaka u Hrvatskoj.

Ovisi o privatizacijama

"Razina priljeva ove i iduće godine ovisit će o privatizacijskim procesima te o brzini liberalizacije energetike i transporta", kaže Šantić. Procjene pak govore o oko 800 milijuna eura izravnih ulaganja ove godine, nešto manje od prošlogodišnje razine. Za sve više od toga potrebne nužne su strukturne reforme gospodarstva za poboljšavanje investicijske klime.