Michael Phillips pokrenuo je 2006. godine tvrtku za razvoj softvera za prepoznavanje govora, a nakon nekog vremena Uprava Applea, Googlea i drugih tvrtki ponudila mu je suradnju. Phillipsova je tehnologija čak uključena u Siri prije nego što se ta digitalna pomoćnica pojavila kao funkcionalnost iPhonea. No 2008. godine Phillipsovoj se tvrtki Vlingo javio Nuance, tvrtka koja se bavi prepoznavanjem govora.

Kad su osnivači Vlinga odbili prodati tvrtku većem konkurentu, uslijedilo je šest tužbi za zlouporabu patenta. Ubrzo nakon toga Apple i Google Phillipsu su se prestali javljati. Tvrtka koja je stvorila Siri prekinula je partnerstvo s Phillipsom i ušla u partnerstvo s tvrtkom Nuance. Iako je Vlingo iz suđenja za patent izašao kao pobjednik, zbog pravnih troškova od 3 milijuna dolara na kraju se tvrtka morala prodati Nuanceu. Vlingo je jedna od nekoliko tisuća američkih tvrtki koje su zapele u sustavu softverskih patenata, koji je, prema riječima sudaca, ekonomista i menadžera, toliko manjkav da guši inovacije. Softverski se patenti, kažu, koriste kao razorno oružje. Divovi tehnologije zaratili su i međusobno. U industriji pametnih telefona u posljednje je dvije godine na sudske procese i naplatu patenata potrošeno 20 milijardi dolara, a taj je iznos osam puta veći od misije slanja rovera na Mars. Lani su Apple i Google na tužbe i iznimno velika ulaganja u patente potrošili više nego na istraživanje i razvoj novih proizvoda.

Patenti su iznimno bitni za zaštitu intelektualnog vlasništva. U industriji tehnologije trenutno vlada obilje kreativnosti, a bez patenata uprava ne bi mogla opravdati golema sredstva koja se ulažu u nove proizvode. Međutim, mnogi smatraju da američka pravila za patente, koja su namijenjena za svijet mehanike, nisu u skladu s današnjim digitalnim tržištem. Softverskim se patentima često na neučinkovit način jamči vlasništvo nad idejom, a ne nad opipljivom tvorevinom. Neki su patenti toliko široki da vlasnicima omogućavaju vlasništvo nad naizgled nevezanim proizvodima koji su drugi stvorili. Tvrtke često završe na sudu zbog zlouporabe patenta za koji nisu ni znali da postoje. "To je pravi kaos", kaže Richard Posner, sudac saveznog prizivnog suda koji je sudjelovao u stvaranju zakona o patentima. "Mjerila za odobravanje patenata nisu dovoljno stroga."

"Sve ćemo patentirati"

U bitkama oko patenata koje se trenutno vode najznačajniji je sudionik Apple. Što se tiče novog iPhonea, "sve ćemo patentirati", izjavio je, prema navodima jednog bivšeg direktora, pokojni izvršni direktor tvrtke Steve Jobs. "Smatrao da je treba prijaviti patent za sve što netko u Appleu može smisliti pa makar to nikad ne napravimo, u svrhu zaštite", kaže Nancy Heinen, koja je do 2006. bila glavna savjetnica u Appleu. U kolovozu je tvrtka dobila tužbu protiv Samsunga vezanu za zlouporabu patenta vrijednu milijardu dolara. Bivši Appleovi zaposlenici kažu da je viši menadžment u posljednjih deset godina donio odluku da iPhone, na kojemu najviše zarađuju, patentima zaštite od konkurencije. Ako Apple uspije ostvariti svoje zahtjeve, među kojima je vlasništvo nad manjim elementima poput četvrtastih ikona zaobljenih rubova te bitnija tehnologija u izradi pametnih telefona, konkurenciju će prisiliti da posve promijene dizajn svojih telefona. HTC, Samsung, Motorola i druge tvrtke i same su podnijele tužbe zbog patenata te pokušavaju ostvariti vlasništvo nad tehnologijom koja mijenja tržište. Na jednoj je konferenciji održanoj ove godine izvršni direktor Applea Timothy Cook izjavio da su se bitke za patente "pomalo otele kontroli". "Neke stvari već graniče s ludilom i potpuni su gubitak vremena", dodao je.

Umorni borci za patente

Inženjeri tvrde da je sve veća želja za vlasništvom u širem spektru tehnologije dovela do destruktivne borbe. U proteklih se deset godina broj Appleovih prijava patenata svake godine povećavao gotovo deset puta. Prema podacima tvrtke za analizu patenata MCAM, Apple je od 2000. ostvario više od 4100 patenata, Google 2700, a Microsoft 21.000 patenata. Kako su se portfelji patenata širili, povećavao se i pritisak da se iskoriste protiv konkurencije. U ožujku 2010. godine Apple je tužio HTC, tajvanskog proizvođača pametnih telefona i Googleova partnera. Prije tužbe Apple se nije ni obratio HTC-u, a prema riječima jednog bivšeg višeg menadžera, pregovori nisu bili dio strategije. "Google je bio pravi neprijatelj, stvarna meta", dodaje menadžer. Bila je to jedna od sedam velikih tužbi vezanih za pametne telefone i patente koje je Apple pokrenuo od 2006. godine do danas. Tužbe su bile usmjerene protiv dvije velike tvrtke, HTC-a i Samsunga, a obje su Googleovi partneri. Apple je pokrenuo i protutužbu protiv Nokije te protiv tvrtke Motorola Mobility, koja je danas u vlasništvu Googlea. Osim toga, tvrtka je podnijela dvije utvrđujuće tužbe vezane za podrijetlo i djelokrug patenata, a u istom je razdoblju i sama bila meta 135 tužbi. U proteklih dvadeset godina broj tužbi vezanih za patente na okružnim sudovima svake se godine gotovo utrostručio, a 2010. godine bilo ih je 3260. Patenti za softver i određene vrste elektroničke opreme, a osobito pametne telefone, danas su toliko problematični da su doveli do takozvanog poreza na patente, koji troškove istraživanja i razvoja tvrtki povećava za čak 20 posto, kako je utvrđeno istraživanjem koje su lani objavila dva profesora sa Sveučilišta u Bostonu. Kako tvrde zakonodavci i akademici, jedna posljedica svih tih pravnih postupaka jest to što sukobi oko patenata guše kulturu pokretanja novih tvrtki, koja već dugo stvara radna mjesta i inovacije na području tehnologije.

Manjkava birokracija

"Zamislite to kao da milijarde dolara bacite u smeće", kaže Nancy Heinen, bivša glavna savjetnica u Appleu. "Kad pravnici koji se bave patentima postanu rock zvijezde, znate da je industrija krenula u krivom smjeru." Postoje naznake da su se i same tvrtke već umorile od tih bitaka. Početkom godine Google je predložio primirje, barem tako tvrde oni koji su sudjelovali u dotičnim razgovorima, a kad je nedavno povukao tužbu protiv Applea pokrenutu u ime Motorole (prema kojoj je iPhone svojom Siri naštetio njihovu patentu), taj je čin shvaćen kao mirovna gesta. Appleova prijava koja je na kraju postala patent broj 8,086.604 na stolu Ureda za patente i registrirane robne marke našao se jednog zimskog dana 2004. godine. U sljedeće je dvije godine manja vojska dužnosnika utrošila 23 sata na proučavanje prijedloga iznesenog na četrdeset stranica prije nego što su predložili da se prijedlog odbaci. Prijava patenta za tražilicu na temelju glasovnih i tekstualnih zapsia bila je "očita varijanta" postojećih ideja, kako je napisao analitičar patenata Raheem Hoffler. U sljedećih je pet godina Apple osam puta mijenjao i ponovno podnosio prijavu, a svaki ju je put ured za patente odbio. Sve do prošle godine.

U desetom je pokušaju Apple dobio svoj 8,086.604. patent. Danas je poznat kao patent Siri jer se smatra ključnim u Appleovoj strategiji zaštite tehnologije pametnih telefona. U veljači je tvrtka taj patent iskoristila u tužbi protiv Samsunga, koja bi mogla drastično promijeniti tržište pametnih telefona vrijedno 200 milijardi dolara ako Apple stekne praktično vlasništvo nad danas uvriježenom tehnologijom. Priča o patentu broj 8.086.604 "pokazuje da s procesom štošta ne valja", kaže Arti Kai, stručnjak za intelektualno vlasništvo s Pravnog fakulteta Sveučilišta Duke u Durhamu u Sjevernoj Karolini. Poznato je da je ured za patente prenatrpan poslom, da ondje radi premalo ljudi, da je prevelika rotacija kadrova, a i sami zaposlenici kažu da im je rad ponekad subjektivan. "Da istu prijavu date desetero analitičara, dobili biste 10 različitih rezultata", kaže Raymond Persino, pravnik za patente koji radi kao analitičar. Otprilike 70 posto prijava odobri se nakon što podnositelj prijave promijeni zahtjev, jezični sadržaj ili izmori analitičare. "Apple je u svoj arsenal dovukao veliku bojevu glavu, ali tu nema velike inovacije", kaže David Pratt, predsjednik uprave MCAM-a, tvrtke za analizu patenata, koji je na zahtjev Timesa analizirao njihovu prijavu.

Potraga za popravcima

Neki se stručnjaci boje da će širok spektar patenata Appleu dati kontrolu nad tehnologijama koje su neovisno razvijali deseci tvrtki. "Apple bi mogao preuzeti nadzor nad čitavom industrijom pametnih telefona", kaže Tim O'Reilly, nakladnik vodiča za računala i kritičar softverskih patenata. "Patent je monopol pod dozvolom vlade, a s time trebamo biti jako oprezni." Otkako je sustav patenata u Americi pokrenuo Thomas Jefferson, Sjedinjene Američke Države su pravo vlasništva nad inovacijom davale svakome tko stvori prvi prototip. Prema američkom Zakonu o inovacijama, koji je na snagu stupio lani, vlasništvo se odobrava svakome tko prvi podnese prijavu. Zbog te je promjene, kažu izumitelji, malim poduzetnicima danas znatno teže. Velike tvrtke koje imaju vojsku pravnika mogu prijaviti tisuće patenata unaprijed, i to na područjima koja se tek razvijaju. Mlade tvrtke, koje nemaju toliko novca, bit će lak plijen ako se njihovi proizvodi pokažu kao obećavajući. Drugi kažu da sustav funkcionira.

"Intelektualno je vlasništvo ipak vlasništvo, kao da je riječ o kući, a vlasnik zaslužuje zaštitu", kaže Jay Kesan, profesor prava na Sveučilištu u Illinoisu. "Imamo pravila, a bit će sve bolja." No Savezna banka rezervi iz St. Louisa nedavno je objavila radni dokument u kojem poziva na ukidanje patenata jer više štete nego koriste. Twitter je ove godine objavio "Sporazum o patentima inovatora", prema kojemu tvrtke pristaju na korištenje patenata isključivo u svrhu obrane. "Samo pokušavamo učiniti nešto skromno", kaže pravni savjetnik Twittera Benjamin Lee. Ove je godine sudac Posner odbacio argumente koje su podnijeli Apple i Motorola Mobility. Kako je sam istaknuo u intervjuu, da bi se smanjila zbrka s patentima, trebalo bi smanjiti trajanje patenata za digitalne tehnologije, koji mogu potrajati i po 20 godina. "Nakon pet godina", kaže Posner, "ti su patenti samo zamke za neoprezne."

Charles Duhigg i Steve Lohr