Europska središnja banka (ECB) priopćila je u utorak da neće jednostavno tiskati novac kako bi riješila dužničku krizu eurozone, istaknuvši ujedno da je Grčka postigla značajan napredak u borbi protiv velikih financijskih problema.

"ECB ne može posegnuti za monetarnim financiranjem ni nadomjestiti ono što bi u ovoj situaciji trebale činiti druge zemlje članice. Olako se misli da ECB tiskanjem novca može nadomjestiti poteze vlada odnosno njihov izostanak", rekao je čelnik ECB-a Mario Draghi.

U govoru pred odborom Europskog parlamenta za gospodarsku i monetarnu politiku čelnik ECB-a opetovano je upozoravao da mandat banci ne dopušta da jednostavno uključi tiskarske strojeve kako bi financirala ogromne iznose duga koji je gurnuo eurozonu u najgoru krizu u povijesti.

Iako mnogi ECB smatraju jedinom europskom institucijom koja može dovoljno brzo poduzimati mjere za suzbijanje krize, iz banke su opetovano poručivali i da na vladama da uvedu reda u svoje financije i gospodarstva.

Istu je poruku na prošlomjesečnom redovnom sastanku uputio i Draghi, upozorivši da su nakon bančine najave programa otkupa obveznica na potezu vlade. Isti je stav Draghi zauzeo i na raspravi u utorak u Bruxellesu.

"Eurozona dobro napreduje u procesu gradnje stabilnih i čvrstih temelja", rekao je. "Vjerujem da će u listopadu, a nakon toga i u prosincu, šefovi država ili vlada ponovo potvrditi stav da je euro neopoziv usuglašavanjem dugoročne vizije naše ekonomske i monetarne unije".

U osvrtu na Grčku, čiji su katastrofalni financijski problemi u samom srcu krize u eurozoni, Draghi je konstatirao da je Atena postigla značajan i vidljiv napredak u provedbi nužnih strukturnih reformi, ali da treba učiniti više od toga. "Prilično je jasno da je napredak na razini poduzimanja potrebnih strukturnih reformi vidljiv i značajan a jasno je i da treba učiniti još i više", kazao je Draghi.

"Vidimo napredak i vidimo potrebu za daljnjim radom. Za konačnu ocjenu moramo pričekati izvješće trojke", dodao je, misleći pritom na skupinu međunarodnih kreditora – ECB-a, EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda s kojima Atena pregovara o ustupcima u sklopu programa pomoći.

Međunarodni zajmodavci dali su u ponedjeljak Ateni rok do 18. listopada, kada će se održati summit Europske unije, za "provedbu" reformi u zamjenu za novu tranšu pomoći. "Naglasili smo da prije sljedeće isplate Grčka jasno i vjerodostojno mora pokazati opredijeljenost da u potpunosti provede program – i da bi najkasnije do 18. listopada trebalo biti provedeno 89 mjera dogovorenih u ožujku", kazao je predsjednik eurogrupe Jean-Claude Juncker na kraju razgovora s ministrima financija iz 17-člane eurozone. Spomenute mjere uključuju opsežan program privatizacije, reforme tržišta rada i ukidanje birokratskih opterećenja za poslovanje.