Ministar Siniša Hajdaš Dončić smatra da je Gredelj bolje prošao sa stečajem koji se odvija po starim propisima, a isto smatra i stečajni upravitelj Gredelja Petar Hrkać, inače poznat po vođenju stečaja Glumine.

U povodu stečaja Gredelja koji je otvoren 1. listopada, Dončić demantira da je presudila politika. No, on ne gleda toliko crno na sam stečaj jer su tako mnoga poduzeća oživjela, kao primjerice trgovački lanac Pevec. Zanimljivo je kako je tvrtka iz sastava HŽ-a s pola milijarde kuna dugova pobjegla, i to doslovno u posljednji čas, primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Taj zakon je objavljen 2. listopada, u njemu stoji da je na snazi od 1. listopada, upravo kada je Trgovački sud u Zagrebu i otvorio stečaj Gredelja. Mnogi se stoga pitaju postoji li sukob mišljenja u Vladi oko tako važnog novog zakona. Je li se Dončić u slučaju Gredelja usprotivio ministru Liniću čiji je novi zakon jednoglasno donio Sabor? Ili je TŽV Gredelj posebni slučaj koji ne bi spasio novi zakon, iako je namijenjen opstanku tvrtki čije je poslovanje ekonomski održivo? Prema mišljenju stečajnog upravitelja Hrkaća, sreća je što Gredelj nije morao gubiti vrijeme postupajući po novom zakonu. On tvrdi da je "bilo jasno da se vjerovnici te tvrtke nisu htjeli nagodili"."Svi su nahrlili ovrhama na račun Gredelja prije stečaja, a neke banke danas bi se trebale crvenjeti zbog svojeg ponašanja jer su odmah drugog dana stečaja sjele na imovinu stečajnog dužnika", rekao je Hrkać. Za pokretanje ovrha nakon otvaranja stečaja Gredelja, Hrkać tvrdi da je nemoralni čin te objašnjava: "Trenutačno se pokušava sve dovesti u red, a banke sjedaju s ovrhama što je nemoralno. Postoje i već ugovoreni poslovi, te od početka stečaja dobijamo konkretne najave novih poslova, kako za željeznice Federacije BiH, tako i za američkog partnera. Isto tako očekujem suradnju s Hrvatskim željeznicama. No, nastavak poslovanja u stečaju neće biti moguć ako se prodaje imovina", tvrdi Hrkać.

"Neće se moći organizirati proizvodnja ako banke kao razlučni vjerovnici ustraju s prodajom imovine", ponovio je Hrkać, najavivši za idući tjedan sastanak s predstavnicima banaka. Doznajemo da su praktički sva svoja potraživanja banke osigurale hipotekama na Gredeljevoj imovini, što znači da od njih ovisi može li Gredelj biti uspješan kao Pevec u stečaju. Najveći kreditor i i vjerovnici od banaka su Zagrebačka banka (UniCredit), Privredna, Erste i Hypo banka. U pogledu vjerovnika iz redova dobavljača koji su pokrenuli ovrhe prije stečaja, te zatražili zabilježbu sporova na imovini,  Stečajni upravitelj Gredelja navodi da se sa stečajem te ovrhe prekidaju, što znači da nisu uspjeli doći do pozicije razlučnog vjerovnika. Hrkać je dodao i da 30 milijuna kuna iznosi dug radnicima.