Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović u petak će u Bratislavi sudjelovati na drugom sastanku na vrhu "Prijatelja kohezije", neslužbene skupine od 15 zemalja članica Europske unije koje iz proračuna EU-a više dobivaju nego što u njega daju i protive se smanjenju sredstava namijenjenih kohezijskoj politici.
Cilj sastanka predsjednika vlada ili visokih dužnosnika 15 zemalja članica EU-a i Hrvatske, koja bi punopravnom članicom trebala postati 1. srpnja 2013., stvaranje je pritiska kako se ne bi smanjivala sredstva za kohezijsku politiku EU-a (strukturni fondovi i Kohezijski fond) kojom se trebaju ukinuti razlike u razvijenosti pojedinih zemalja ili regija, a organiziran je u jeku pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. Prvi sastanak na vrhu "Prijatelja kohezije" pod nazivom "Izazovi i mogućnosti budućeg proračuna Europske unije" održan je 1. lipnja u Bukureštu, uz sudjelovanje 10 predsjednika vlada, uključujući i hrvatskog premijera. "Ovdje se danas razgovaralo o perspektivi EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. pa sam kao promatrač pozvao na pomoć oko nadzora granice. To će biti vanjska granica EU-a, jedna od dužih i najskupljih. Sve se svodi na kohezijsku politiku i to da EU ulaže u razvoj regija, manje razvijenih država gdje, nažalost, spada i Hrvatska, kako bi svojim razvojem dostigle najbogatije članice", rekao je nakon tog skupa Zoran Milanović.
"Napori EU prije svega se moraju usmjeriti na mjere koje bitno pridonose gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta", istaknuto je u zajedničkoj deklaraciji s bukureštanske konferencije. "To se apsolutno može osigurati putem kohezijske politike, kako bi se osnažili gospodarski rast, zapošljavanje i konkurentnost u zemljama članicama, vodeći računa o Strategiji Europe 2020. i nužnosti fiskalne stege", naglasili su sudionici. Te zemlje ističu da svi proračunski instrumenti moraju biti jednako podložni strogom pristupu i da, ako dođe do rezanja proračuna, nijedna stavka ne bude izuzeta od toga, a ne da se reže samo na kohezijskoj politici, te se snažno protive bilo kakvim mehanizmima koji bi vodili transferu sredstava od siromašnih prema bogatijim članicama.
Na sastanku u Bratislavi, na kojem je najavljeno i sudjelovanje predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza, također bi trebala biti usuglašena zajednička izjava u kojoj bi se istaknulo da tijekom krize, čak i više nego inače, Europska unija mora mobilizirati sve instrumente koji će potaknuti ciljeve istaknute u Bukureštu.
Visoki hrvatski dužnosnici proteklih su mjeseci naglašavali kako bi, bez obzira na ishod pregovora o Višegodišnjem proračunskom okviru EU-a, za sljedeće sedmogodišnje razdoblje Hrvatskoj trebali ostati isti iznosi koji su utvrđeni u ugovoru o pristupanju. "Zasad vrijedi pravilo da su hrvatske alokacije utvrđene u pristupnom ugovoru, što znači da bi bez obzira na eventualno smanjenje ukupnih kohezijskih sredstava Hrvatska trebala zadržati ono što je utvrđeno u pristupnom ugovoru", izjavio je potpredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica.
Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13,741 milijarda eura u obvezama, a 9,956 milijarda u stvarnim plaćanjima. Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava, 8,7 milijarda eura.
Skupina "Prijatelji kohezije" nastala je prije sedam godina, u vrijeme pregovora o prošlom višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje 2007.-2013. kako bi se uskladila stajališta zemalja koje najviše koriste kohezijsku politiku. Članice skupine su Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska, a Hrvatska se pridružila u travnju i na sastancima sudjeluje u statusu promatrača. Osim "Prijatelja kohezije", postoji i druga, suprotstavljena skupina zemalja neto platiša, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta. Ta skupina zemalja, pod radnim nazivom "prijatelji boljeg trošenja", smatra da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti izuzetak i traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije, te da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija.
"Prijatelji kohezije" ističu da je u prijedlogu višegodišnjeg proračuna EU-a iznos za kohezijsku politiku smanjen sa 354 milijarde iz sadašnjeg višegodišnjeg proračunskog razdoblja na 336 milijarda eura u sljedećem te naglašavaju da s obzirom na izazove u smislu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i na postojeće disparitete koji dodatno pogoršavaju ekonomsku krizu, "Komisijin prijedlog smatraju apsolutnim minimumom".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu