Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović primio je 12. rujna 2012. predstavnike Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge geodetsko geoinformatičke struke (HUP – UGGS) i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. U izaslanstvu su bili predsjednik i dopredsjednik HUP – UGGS-a, Robert Paj i Damir Delač, predsjednik HKOIG-a, Branko Kleković te Davor Majetić, glavni direktor HUP-a i direktorica granskih udruga Marijana Filipić. Predstavnici Udruge i Komore upoznali su predsjednika sa stanjem zemljišnih evidencija i istaknuli problem neažurnosti i neusklađenosti podataka zemljišnih evidencija sa stvarnim stanjem, koji dovodi do pravne nesigurnosti prometa nekretnina. Zemljišne se evidencije za 70% površine temelje na neadekvatnim, nepreciznim, pa i netočnim izmjerama iz 19. stoljeća. Takvi podaci katastra i zemljišne knjige prevedeni su u digitalni oblik i dostupni su javno na internetu. Međutim, zbog međusobne neusklađenosti, a posebno zbog nesuglasja sa stvarnim stanjem, službeni podaci katastra i zemljišne knjige egzistiraju u nekoj vrsti virtualne, nepostojeće stvarnosti. Takve evidencije ne mogu jamčiti pravnu sigurnost nad vlasništvom. To su prepoznali i inozemni investitori te izbjegavaju Hrvatsku i investiraju u susjedne zemlje, a o hrvatskoj birokraciji i administrativnom neredu pričaju se anegdote.

Sređivanje

Nova katastarska izmjera preduvjet je sređivanja zemljišnih evidencija i usklađenja sa stvarnim stanjem. To je složen posao koji traje duže od političkih mandata. To je glavni razlog zbog kojeg se problemu ne prilazi planski niti rješava sustavno, već se stalno traže prečice i nova rješenja kako bi se popravila i poboljšala postojeća evidencija. Međutim, od blata se može napraviti nešto što izgleda kao kolač, ali već prvi zalogaj ostavlja bljutav okus u ustima. Povremeno se u sredstvima javnog informiranja piše i govori o velikim financijskim sredstvima koja su uložena u zemljišne evidencije. U katastarske izmjere (koje su po zakonskim propisima osnova i temelj zemljišnih evidencija) u dvadeset godina hrvatske samostalnosti uložena je vrijednost otprilike 7-8 kilometara autoceste, ili manje nego što je utrošeno na izgradnju stadiona u Maksimiru. Stoga nije čudno da je manje od 3% površine sređeno, a poseban problem čini administrativni postupak verifikacije podataka izmjere i obnove zemljišne knjige, koji često traje (a i skup je) više od same izmjere i gdje administracija često do krajnjih granica "brani" stare, "virtualne" podatke i na njima zasnovana prava. Stoga je Udruga predložila Vladi izradu i pokretanje nacionalnog programa sređivanja zemljišnih evidencija kroz postupke novih katastarskih izmjera. Donošenjem i provedbom programa moglo bi se za desetak godina katastarski i zemljišno-knjižno riješiti 20-25% prioritetnih područja gospodarskog, prometnog, turističkog i drugog značaja. Udruga predlaže i konsolidaciju poljoprivrednog zemljišta provođenjem programa komasacija, sređivanjem državne imovine i izradom nove evidencije (katastra) zgrada. Nažalost, nikakve konkretne reakcije od Vlade i nadležnih ministarstava nisu zaprimljene.

Dobit, a ne trošak

Nužno je shvatiti da nova izmjera nije trošak, već dobit za sve uključene: vlasnike zemljišta, lokalnu samoupravu, gospodarstvo, turizam, poljoprivredu i državu u cjelini. Sređivanje zemljišnih evidencija vrlo je važno, smatraju predstavnici HUP-a i Komore, za pokretanje novoga investicijskog ciklusa, s čime se predsjednik Josipović složio. Istaknut je i problem rascjepkanosti zemljišta i prekomjernog suvlasništva nad nekretninama, koje utječe na poljoprivrednu i gospodarsku proizvodnju, mogućnost dobivanja sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova te na ukupni promet i korištenje nekretnina. Procjene su da je 14,5 milijuna parcela u zemlji u suvlasništvu šezdesetak milijuna vlasnika. Za zemlju od 4,3 milijuna stanovnika to je doista velik broj. Svi navedeni podaci ukazuju na potrebu nove zemljišne politike u Hrvatskoj kako bi se zemljište i prostor iz kategorije objekta prava, vlasništva i posjedovanja prevelo u kategoriju objekta ekonomije, gospodarstva, poljoprivrede, prostornog uređenja, financijske vrijednosti, zaštite prostora i stvaranja nove vrijednosti, uz osiguranje pravne sigurnosti. Predsjednik Josipović je načelno podržao inicijativu i istakao potrebu da se prilagodi zakonska i druga regulativa radi pojednostavljenja postupaka te da se pokrenu konkretne aktivnosti na novoj izmjeri za veća područja.