Informativni program najjače je oružje nacionalnih televizijskih kuća, a samim time trebao bi biti i najzahtjevniji, pa i najskuplji dio produkcije. Primjerice, na javnoj televiziji taj program doseže budžet od gotovo 23 milijuna kuna godišnje, odnosno sedam posto ukupnog budžeta HTV-a. Velika ulaganja ne znače nužno i veliku profitabilnost jer je poznato da se informativne emisije prema zakonu ne bi smjele sponzorirati. Stoga je svako ulaganje u informativni program za većinu televizija vreća bez dna pa mnoge danas svašta pokušavaju “upakirati” pod informativni program.

I gospodarska kriza jedan je od razloga da televizije pokušavaju što više uštedjeti, pa su tako reportaže i izvještavanja s mjesta događaja, posebice ako je riječ o daljim destinacijama, postale sve rjeđa pojava, a dva sugovornika u studiju i aktualna gospodarska tema najlakši su i najjeftiniji način da se zadovolji forma. Iako će se zakleti da informativni program rade da bi informirali javnost, televizije ipak moraju poštovati zakon naročito zbog količine informacija koju nam svakodnevno serviraju. Zakon o elektroničkim medijima propisuje da svaka televizija na državnoj i regionalnoj razini mora imati određeni postotak programa namijenjen informativnom programu.

“Nakladnik televizije i/ili radija na državnoj i regionalnoj razini mora dnevno objavljivati informativni program u trajanju od najmanje 30 minuta u okviru kojega najmanje jednu informativnu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta, osim ako ugovorom o koncesiji nije utvrđeno dulje vrijeme trajanja programa, odnosno informativne emisije”, stoji u zakonu. A o zakon se prije nekoliko mjeseci “očešao” RTL kada nije ispoštovao emitiranje 18 posto informativnog programa koliko predviđa koncesija pa mu je Vijeće izreklo opomenu i zaprijetilo isključivanjem. Posljednja u nizu opomena RTL-u stigla je prije dva tjedna zbog nedostatnog udjela vlastite proizvodnje tijekom lipnja 2012.

Na RTL-u kažu da dnevno emitiraju nekoliko informativnih emisija te Exkluziv tabloid, što dnevno iznosi više od 60 minuta televizijske produkcije. No tzv. infotainment magazin Exkluziv, koji je RTL televizija ubrajala u svoj informativni program, bio je glavni uzrok svađe između Vijeća i RTL-a.

Vijeće tu emisiju u posljednje dvije godine nije ubrajalo u informativni program jer je katkad sponzorirana. Na RTL-u ne žele otkriti koliko ulažu u informativni program, no kažu da je “srce i konstanta svake ozbiljne nacionalne televizije” pa su i produkcijski budžeti primjereni tome.

Ivan Lovreček, glavni urednik Informativnog i magazinskog programa RTL-a, kaže da u dnevnoj produkciji radi stotinjak ljudi, od čega je više od pedeset novinara, voditelja i urednika. Najveći budžet za informativni program izdvaja HRT. Godišnjim budžetom informativnog programa, koji iznosi 22,7 milijuna kuna, producira se više od 20 informativnih emisija na dva nacionalna programa. U prvih šest mjeseci ove godine na prvom programu HRT-a emitirano je 60.120 minuta informativnog programa, odnosno 23,38 posto od ukupnog programa. Na HRT 2 u istom je razdoblju emitirano 19.980 minuta informativnog programa, odnosno 7,73 posto od ukupnog programa. U informativnom programu HRT-a zaposleno je 354 djelatnika, od čega je 308 novinara i urednika. Budući da je riječ o najozbiljnijem, najskupljem i najdinamičnijem dijelu programa, pretpostavlja se da su i plaće novinara i urednika u informativnom programu nešto veće od onih koji rade u ostalim programima, no nitko s nacionalnih televizija to nam nije htio potvrditi. Kažu samo da vrednuju znanje, kreativnost, rad i predanost poslu bez obzira na sektor, a podaci o primanjima su poslovna tajna.

Informativni programi

“Plaća novinara i urednika određene su pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta, odnosno uvjetima i složenosti poslova”, kratak je odgovor s HRT-a na kojem glavnu riječ u informativnom programu trenutno vodi v. d. glavne urednice Hrvatske televizije Sanja Mikleušević-Pavić. “Informativni program HTV-a proizvodi velik broj emisija od javnog sadržaja iz svih područja života i svakodnevno pokriva sve najvažnije događaje iz zemlje i inozemstva. Ni jedan medij u Hrvatskoj u svom sastavu nema cjelinu koja ima tako razgranat broj dopisništava, odnosno regionalnih centara iz kojih može popratiti sve aktualne događaje te gledateljima u najkraćem vremenu dati pravodobnu i potpunu informaciju”, kažu na Prisavlju, a tvrde da cijelu produkciju informativnog programa rade unutar kuće, na što su obvezni i prema zakonu. Zanimljivo da isključivo “inhouse” produkciju koriste i Nova TV i RTL, s tim da na RTL-u kažu da usluge vanjske tehničke produkcije koriste u dopisništvima u Rijeci, Zadru, Splitu i Osijeku.

Nova TV dnevno emitira 100 minuta informativnog programa, no ni na toj televiziji ne žele otkriti koliko ih stoji produkcija tih sto minuta. “Informativni program Nove TV predstavlja stratešku odrednicu kompanije. Koliki dio budžeta izdvajamo smatramo dijelom poslovne tajne, no možemo naglasiti da i s manje resursa postižemo dvostruko bolje rezultate”, poručuju s televizije na kojoj palicu informativnog programa drži direktorica Iva Gačić. U informativnom programu radi 120 zaposlenih, uključujući tehničku podršku, od čega sadržaj četiri informativne emisije stvara četrdesetak novinara. “Informativni program Nove TV kontinuirano je gradio svoj identitet posljednjih šest godina i danas drži uvjerljivo prvo mjesto po gledanosti, i Dnevnik Nove TV kao središnja informativna emisija i Vijesti u 17 i Večernje vijesti koje su dvostruko gledanije od konkurencije”, tvrde na Novoj TV, a razlog uspjeha vide u dinamičnom formatu, ekskluzivnosti i brzini donošenja informacija.

“O svim aktualnostima reporteri Nove TV izvještavaju uživo s mjesta događaja, a inzistiranje na odgovorima najviše rangiranih dužnosnika postali su prepoznatljivi znak ovoga informativnog programa. Mnogo se polaže na vizualnu prezentaciju, stoga se za velik broj javljanja uživo koriste tzv. duplexi i triplexi pomoću kojih se više reportera javlja s raznih terena iz Hrvatske i svijeta”, kažu.

A da bi osvježili program i privukli nove, ali i stare gledatelje, potrebno je stalno uvoditi nove emisije i formate, za što su potrebna temeljita istraživanja, analize tržišta, ali i mnogo vremena uloženog u pripreme za projekt koji katkad i ne zaživi. “Duljina priprema ovisi o projektu, odnosno o tipu emisije, formatu, scenariju, sinopsisu i sličnome, stoga nije isto radi li se o, recimo, nekom prijenosu ili o studijskim emisijama. HRT ima iskusne ekipe i profesionalce koji su u stanju u vrlo kratkom vremenu pokrenuti nove emisije, stoga rok može varirati od manje od jednog dana pa do više dana”, kažu na HRT-u, a slično je i na Novoj TV.

“Svakome projektu pristupamo strateški obavljajući prethodno ozbiljne analize tržišta i koristeći kreativni i logistički kapacitet. Upravo zahvaljujući tim prednostima i uigranosti tima informativni program uspijeva reagirati trenutno donoseći izvanredne vijesti ili produkcijom specijalnih projekata poput Izbora, posjeta Pape Hrvatskoj ili praćenja suđenja u Haagu”, zaključuju na Novoj TV na kojoj je sve primjetniji i utjecaj interneta i društvenih mreža u svakodnevnom informiranju koje koriste kao dodatni medij za komunikaciju s publikom.

Da bi online televizija mogla uskoro zamijeniti televizijski informativni program koji su gledatelji navikli gledati na malim ekranima pokazuje činjenica da je sve više online televizija koje prikazuju vijesti, kao i sve više onih koji vijesti gledaju onda kada im to odgovara, a ne kada im se serviraju. U Hrvatskoj se za prvu “news” televiziju odlučila 24sata TV. “Prednost našeg programa je što ne morate biti prikovani uz televizor u točno vrijeme emitiranja informativnih emisija jer mi vijesti donosimo gledateljima u bilo koje vrijeme. S programom uživo počinjemo u 10 sati ujutro Expressom, kratkim petominutnim vijestima koje se emitiraju svaki puni sat do 16 sati”, kaže Nensi Profaca, izvršna urednica 24sata TV-a. U 13, 18 i 22 sata svakim radnim danom na 24 sata TV-u emitiraju se velike polusatne vijesti, s gostima, javljanjima uživo s terena i pričama koje su istražili.

Bez dlake na jeziku

Između vijesti koje idu uživo iz studija emitiraju se priče koje su snimili u tzv. loopu, a upravo je taj “loop” ono što i gledatelji najviše hvale jer imaju vijesti kad god to požele. “Puno pozornosti posvećujemo uživo javljanjima s terena ili live streamingu raznih zanimljivih događaja. Kako nismo opterećeni zgusnutom programskom shemom, možemo si dopustiti taj luksuz da uživo prenosimo sve što smatramo zanimljivim i važnim, odnosno konferencije za novinare, gay pride, prosvjede, koncerte, modne revije… gdje god postoji dobar internetski signal, s tog se mjesta uključujemo uživo u program. To je naš fokus i na tome ćemo inzistirati. Baš kao i na aktualnim gostima koje naši voditelji uživo u intervjuima bez dlake na jeziku ispitaju sva relevantna pitanja”, poručuje Profaca. Proizvodnja programa prve hrvatske news televizije stoji osam milijuna kuna godišnje, dodaje, a troškovi se nastoje svesti na minimum i s tim minimumom proizvoditi maksimum. “Volimo reći da smo mala-velika televizija jer iako se emitiramo na platformama, radimo prave ambiciozne nacionalne vijesti”, dodaje Profaca najavljujući novu jesensku shemu u kojoj vraćaju talk show “60 minuta s Tihomirom Ladišićem” i emisiju “60 minuta s medijima”, u kojoj hrvatski novinari komentiraju temu i goste.

HRT kreće s novim news programom

Uz već postojeća tri programa javna televizija uskoro kreće i u produkciju četvrtog, “news”, programa. “HRT će svoj četvrti kanal, zamišljen kao specijalizirani programski kanal s informativnim i dokumentarnim programskim sadržajima, pokrenuti najkasnije do kraja godine”, potvrdili su nam na HRT-u. “Prema odredbama privremenog ugovora s Vladom, programski kanal HRT 4 emitirat će 24 sata dnevno vijesti i specijalizirane emisije iz političkog, gospodarskog i kulturnog života, sporta, obrazovanja, turizma i zabave. Karakterizirat će ga brze i vjerodostojne informacije koje maksimalno koriste mogućnosti uključivanja na mjesto događaja. Uz informativne sadržaje davat će se i servisne informacije”, objašnjavaju, a dio informativnog sadržaja imat će regionalni karakter. Prema planovima, 70 posto emitiranog vremena činit će informativni program koji će u potpunosti biti u vlastitoj proizvodnja, a 30 posto domaći i strani dokumentarni program. “U stvaranju novoga kanala sudjelovat će ne samo HTV, odnosno televizija, već i Multimedija HRT-a te Hrvatski radio (HRA). Tako će, primjerice, neke popularne emisije HRA, poput Poligrafa, HRT 4 prenositi i vizualno u programu”, kažu s Prisavlja.

Gledanost središnjih emisija

Središnja informativna emisija oduvijek je bila puno više nego tek jedan od televizijskih formata, pa stoga ne čudi da se od pojavljivanja komercijalnih nacionalnih televizija lome koplja o tome tko je gledaniji, a tko kvalitetniji. Nekada je na tronu uvjerljivo bio HTV-ov Dnevnik, no svježina koju je donijela konkurencija ipak im je pomrsila račune i zbacila s trona nedodirljivih. Prema rezultatima istraživanja agencije Nielsen Audience Measurement, prvih osam mjeseci ove godine (1. 1. – 31. 8. 2012.) najgledanija informativna emisija bio je Dnevnik Nove TV koji je gledalo 14,5 posto gledatelja, a udio gledanosti dosegao mu je 40,6 posto. RTL danas dosegao je drugo mjesto sa 27,8 posto udjela i 8,7 posto gledanosti, a središnji Dnevnik HTV-a našao se tek na trećemu mjestu sa 8,3 posto gledatelja, odnosno 27,8% udjela u gledanosti.