Ostvarili ste izvrstan poslovni rezultat, a ipak biste željeli donekle umanjiti poreznu osnovicu. S obzirom da se bliži kraj poslovne godine vrijeme je da počnete razmišljati koji su to porezno priznati rashodi. Jedna od mogućnosti je upravo darovanje bez obzira radi li se o opće-društvenoj koristi ili pomoći u liječenju nekoj fizičkoj osobi koja ujedno može biti i Vaš zaposlenik.

Kako bi mogli koristiti darovanja kao porezno priznati rashod porezni obveznici moraju u prethodnoj godini ostvariti prihod te ne smiju ostvariti gubitak. Prema Čl.7., točke 7. i 8. Zakona o porezu na dobit sva darovanja u naravi ili novcu koja ne prelaze 2% ukupnih prihoda, a darovana su u kulturne, zdravstvene, odgojno-obrazovne, znanstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke ili druge općekorisne svrhe udrugama ili drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu sa posebnim propisima, porezno su priznati rashod. Ponekad, uz odluku nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija, darovanja mogu prelaziti 2% ukupnih prihoda ostvarenih u prethodnoj godini.

Uobičajeno je da se zaposlenicima, kao porezno priznati trošak, tokom godine daju prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.) koje su neoporezive do 2.500,00 kn godišnje, dar djeci do 15 godine života do 600,00 kn godišnje ili dar zaposlenicima u naravi do 400,00 kn godišnje. Navedeno se obrađuje Zakonom o porezu na dohodak te se ubraja u neoporeziva davanja zaposlenicima i stoga se ne može poistovjetiti sa darovanjima do 2% prihoda.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ČI.7.,točka 8., u porezno priznate rashode ubrajaju se darovanja fizičkih osoba za troškove zdravstvenih potreba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala). Davatelji dara mogu biti pravne i fizičke osobe, a dar mogu primiti samo fizičke osobe. Darivanja se mogu izvršiti u novcu ili naravi. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak iz 2010 (NN 123/10) uređuje se da takvo darivanje mogu primiti sve fizičke osobe (uključujući i zaposlenike društva davatelja dara) te da se ono u tom slučaju ne smatra dohotkom.

Naravno, da bi takva darovanja bila porezno priznati trošak postoje određeni uvjeti. Tako zdravstvene potrebe koje se financiraju darovanjem ne smiju teretiti sredstva fizičke osobe niti biti plaćena iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te moraju biti uplaćena direktno na žiro-račun fizičke osobe primatelja dara ili na žiroračun zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili inozemstvu sa naznakom svrhe uplate. Također, o uplati i korištenju takvih darovanja moraju postojati vjerodostojne isprave kao što su potpisane potvrde o primitku dara, dokazi o izvršenoj uplati na žiro-račun, računi za izvršene zdravstvene usluge i drugo. Davatelj dara obvezan je voditi evidenciju o svim danim darovanjima sa svim propisanim podacima (nadnevak isplate, ime i prezime primatelja, OIB primatelja, način isplate, iznos koji daruje).

Ukoliko sredstva koja su uplaćena za žiro-račun po osnovi darivanja fizičkim osobama nisu u potpunosti iskorištena u svrhe za koje su namijenjena, neiskorišteni dio sredstava ili vrijednosti darovanja smatra se oporezivim dohotkom (drugim dohotkom primatelja dara ili dohotkom od nesamostalnog rada ukoliko se radi o zaposleniku Društva).

Ukoliko ste u mogućnosti, darujte, učinit ćete dobro djelo, a i umanjiti poreznu osnovicu.

Piše Filip Jelić, Fidestum do.o.o.