Troškovi zaduživanja Francuske su izuzetno niski zato što je predsjednik Françoise Hollande odlučio ustrajati na politici smanjenja državnoga duga i ciljanom rezanju deficita koje je započeo njegov prethodnik Nicolas Sarkozy. Financijska tržišta sankcionirala bi i najmanji znak kolebanja, a to bi podignulo cijenu duga.

Tim je objašnjenjem ministar financija Pierre Moscovici novinarima argumentirao odluku francuskih vlasti da pošto-poto ustraju na planiranom smanjenju deficita na tri posto bruto domaćeg proizvoda već u idućoj godini. “Takav ciljani deficit ne namećemo iz nekakve ljubavi prema toj brojci, nego zato što je smanjenje duga imperativ želimo li sačuvati našu zemlji i ostati gospodari svoje sudbine”, dodao je ministar. No ovakva odluka francuskog predsjednika nije poštedjela kritika. Naprotiv, mnogi mu zamjeraju što se nije ogradio od Sarkozyeva nasljeđa, osobito kada se zna da je Hollande pobjedu na predsjedničkim izborima uvelike izvojevao upravo na deklariranoj borbi protiv stroge štednje. No kritike su najmanji problem. Puno ozbiljniji problem krije se u upozorenju nacionalog revizora Cour des Compete’s, koji je procijenio da bi Francuskoj trebalo dodatnih 33 milijarde eura želi li se ispuniti obećano smanjenje deficita na 3 posto BDP-a u idućoj godini. Financial Times napominje da je ta institucija do spomenute računice došla pod pretpostavkom da će tamošnje gospodarstvo 2013. godine rasti 1 posto, no problem je što brojni analitičari, a i Međunarodni monetarni fond nisu tako optimistični. Nasuprot njima je ministar financija koji i dalje ustraje na svojoj prognozi prema kojoj bi BDP u idućoj godini trebao rasti 1,2 posto. Tomu bi, nada se, trebale pridonijeti i nove gospodarske mjere za poticanje rasta koje bi uskoro trebale biti predstavljene javnosti. “Jedan od ciljeva na koji smo se u njima fokusirali je osnaživanje kompetitivnosti naših kompanija. Želimo politiku koja ide u korist investicijama i tvrtkama, dijelom i preko investicijskih banaka”, zaključio je.