Vlada napokon kreće u konkretizaciju projekta termoelektrane Plomin 3. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, ovaj se tjedan očekuje odluka o raspisivanju (prvog kruga) javnog natječaju kojim će se pozvati svi zainteresirani investitori. Osim kontroverzi i sukoba koje je taj projekt dosad izazvao na političkoj sceni, već duže vrijeme uz njega se vežu i zvučna imena potencijalnih strateških partnera. I uoči objave natječaja kao interesenti navode se njemački RWE, talijanski Enel, korejski Daewoo, ali i ruski Inter RAO te još neke međunarodne kompanije iz energetskog sektora. U domaćoj javnosti pak otprije se spekuliralo i o Adrisu.

Na žalost, ta velika investicija vrijedna između pet i šest milijardi kuna, odnosno oko 800 milijardi eura, u ovoj godini neće baš znatnije pripomoći da se nadoknadi debelo zaostajanje investicija u javnom sektoru na kojima je Vlada uvelike gradila svoje planove gospodarskog rasta u 2012. Proces odabira strateškog partnera za TE Plomin 3 protegnut će se u prvi kvartal 2013., a na ovogodišnje investicijske aktivnosti taj projekt odrazit će se mahom kroz pripremne ulagačke zahvate HEP-a.Prema mnogim ocjenama, među javnim/državnim poduzećima s kojima se računa(lo) prilikom definiranja investicijskog ciklusa u ovoj godini HEP je trenutno i jedno od rijetkih koje je više-manje u stanju pratiti dinamiku investiranja. Izvori bliski HEP-u tvrde da je tempom na oko 60 posto plana. Nasuprot tome, u cestogradnji, željeznicama , vodnoj infrastrukturi investicije su u velikom zaostatku. Ministar financija Slavko Linić u petak je zaostajanje ulagačkog tempa i kvantificirao. Plan za ovu godinu bio je rast investicija za više od 7 posto, a u prvih šest mjeseci one su 10 posto manje nego lani. Pojedina javna poduzeća dosadašnjim su tempom na 15-20 posto planova. Ni s projektima JPP-a stvari ne idu prema željama. Ukratko, posve je jasno da je 8 milijardi kuna investicija pod patronatom države nedostižan cilj, a u drugom dijelu godine očito će biti popriličan izazov da se dosegne i lanjska razina. Kadu su posrijedi Vladini planovi, ministar Linić mnogo je zadovoljniji ostvarenjem onih vezanih uz proračun. Ono je “gotovo idealno”, rekao je. Rast prihoda na kraju lipnja ponovno je, doduše, usporen u odnosu na lani (sa 4% na kraju svibnja na 3,4%), ali je još nešto iznad plana za 2012. Rashodi su, kaže, također pod kontrolom, a tamo gdje se zasad probijaju, morat će se svesti u okvire plana.

Samuraji 2013.?

Zasad bez MMF-a
Vlada danas i formalno zaključuje dva izdanja obveznica (kunskih i s valutnom klauzulom) odrađena prošli tjedan, kojima se ispunjava plan zaduživanja za 2012. Umjesto prvotno ciljanih četiri milijarde kuna, Ministarstvo financija odlučilo se na iznos od 5 milijardi kuna, što bi situaciju u ostatku godine trebalo učiniti komotnijom ako se s privatizacijama (HPB i CO) zagazi u 2013. No, ministar Linić je u pogledu financiranja mislima već u 2013. kad bi fiskalni deficit mogao biti oko 11 milijardi kuna (3% BDP-a). Zbog financiranje deficita i refinanciranje dugova važno je što će biti s rejtingom, no vezano uz mogućnosti zaduženja na inozemnom tržištu najavio je i da će Vlada već za jesenskog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Tokiju taj put nastojati iskoristiti i za razgovore s investitorima s Istoka.