Hrvatska elektroprivreda prijavila se na međunarodni natječaj za gradnju četiriju velikih elektrana u Bosni i Hercegovini: TE Kongora s dva bloka po 275 megavata, TE Bugojno snage dva puta 350 megavata, novog bloka TE Tuzla snage 400 megavata te hidroelektrane Vrilo snage 40 megavata. Termoelektrane će pogoniti ugljen zato što je BiH pogata tim fosilnim gorivom. Vijest o HEP-ovoj prijavi na bosanskohercegovačke natječaje proteklih je dana na kongresu CIGRE (Međunarodne organizacije za velike elektroenergetske sustave), koji se održava od 27. kolovoza do 1. rujna u Parizu, objavio predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, a Poslovnom dnevniku potvrdio direktor razvoja HEP-a mr. Goran Slipac. Kako nam je objasnio Slipac, riječ je o prvom krugu natječaja na kojem tvrtke iskazuju interes, a ozbiljni interesanti saznat će se u drugom krugu.
“Hoćemo li i koje natječaje dobiti, u ovom trenutku ne možemo znati jer se u prvom krugu prijavilo mnogo tvrtki. Odluku će dati resorno bosanskohercegovačko ministarstvo, a nadamo se da bi se imena izvođača trebala znati do kraja ove godine”, predviđa Slipac. Ako HEP dobije natječaje, novac za gradnju namaknut će kreditima i strateškim partnerstvima s drugim elektroprivredama, a samu gradnju mogao bi prepustiti tvrtkama s kojima surađuje godinama poput Ingre ili Končara.
“To ne možemo predvdjeti jer ćemo i mi raspisati natječaje za izvođače i podizvođače radova”, kaže Slipac, iako su po referencama dvije navedene tvrtke jedine u Hrvatskoj sposobne graditi elektrane. Ipak, Slipac napominje da se i u slučaju da HEP dobije natječaje još mnogo toga mora učiniti poput provjere kakvoće ugljena, izrade studija i ishođenja svih potrebnih dozvola što sigurno neće biti gotovo prije 2008. godine. Kako bilo da bilo, HEP-ov je cilj u cijeloj priči prilično jasan. Iz svih navedenih elektrana bosanskohercegovačka bi elektroprivreda bila dužna dio električne energije isporučivati HEP-u, čime bi domaća tvrtka znatno ublažila velik jaz koji se poratnih godina stvorio između proizvodnje i potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

No planovima i gradnji tu nije kraj. Ivica Toljan, član Uprave HEP-a i predsjednik Hrvatskog odbora CIGRE-a, za 17. listopada je najavio potpisivanje pisma namjere s Mađarima o gradnji 400-kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo – Pecs. HEP planira i gradnju 400-kilovoltnog podmorskog kabela od hrvatske trafostanice Konjsko kod Splita do talijanske obale. “To bi bila prva izravna elektroenergetska veza Hrvatske i Italije, od koje očekujemo veliku zaradu jer Italiji nedostaje struje”, istaknuo je Toljan, pojasnivši da se HEP-u isplati isporučivati električnu energiju tržištu skupljem od Hrvatske, čime bi tvrtka namaknula novac za nova ulaganja. HEP nastoji vratiti svoja predratna ulaganja u Srbiji i BiH. S Elektroprivredom BiH već je sklopila ugovor o povratu ulaganja u termoelektrane Kakanj i Tuzla, i to isporukom struje. Takav ugovor žele sklopiti i sa srpskom Elektroprivredom o povratu ulaganja u termoelektranu Obrenovac i rudnik ugljena Tamnava jer im još duguju veliku količinu struje (21 teravat sat). Predstavnici hrvatskog i srpskog ministarstva gospodarstva o tome su već razgovarali, a sastanak na tu temu s direktorom srpske Elektroprivrede čelnici HEP-a očekuju do kraja pariškog kongresa, odnosno petka. S BiH i Republikom Srpskom još trebaju naći rješenja za predratna ulaganja u termoelektranu Gacko te se dogovoriti o podjeli struje koja nastaje na slivu rijeke Trebišnice. Čelnici HEP-a upozorili su i na sve veću potrošnju struje u Hrvatskoj. “Ove zime očekujemo opterećenje elektroenergetskog sustava od čak 3200 megavata pa bi, ako iz sustava ispadne neka veća elektrana, mogli nastati problemi u opskrbi”, upozorio je Toljan. Stoga HEP u idućih deset godina planira sagraditi četiri nove termoelektrane na plin i ugljen u Zagrebu, Osijeku, Sisku i Plominu te hidroelektranu Lešće ukupne snage 1150 megavata, najavio je Mravak. Problema bi moglo biti s osiguravanjem plina za TE Sisak i Osijek jer Rusi tvrde da Hrvatskoj ne mogu isporučiti dodatne količine novoga plina prije 2012. godine. Zato su aktualizirani pregovori sa Srbijom koja se koristi samo dijelom svojih zakupljenih transportnih kapaciteta za dopremu ruskog plina. U HEP-u tvrde da za tekuće poslovanje ne trebaju povećati cijenu struje jer ove godine očekuju dobit sličnu lanjskoj.

Do kraja godine tarifni sustavi za plin i toplinsku energiju

Osim nedavno usvojenog tarifnog sustava za električnu, do kraja godine resorno će ministarstvo usvojiti i tarifne sustave za plin i toplinsku energiju. Na upit hoće li poskupljenja bilo kojeg od navedenih energenata biti, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Željko Tomšić potvrdio je da je Ina zatražila povećanje cijene plina zbog poskupljenja uvoznog plina, ali da će o tome odlučiti Vlada. “Svi distributeri toplinske energije u skladu s novim tarifnim sustavom predložit će cijene uz objašnjenje svojih troškova, ali ministar Branko Vukelić već je potvrdio da poskupljenja neće biti”, kazao je Tomšić.