Ilegalan rad nekih 40.000 njegovatelja s istoka Europe, koji se prešutno tolerira, prouzročio je posljednjih dana oštru debatu u Austriji, mjesec i pol dana prije parlamentarnih izbora. Ti ljudi postali su nezamjenjivi u brizi za starije osobe zbog svoje pouzdanosti, stručnosti i činjenice da su na raspolaganju 24 sata na dan, zbog čega ih popularno nazivaju i “anđelima s istoka”. Riječ je prvenstveno o mladim ženama iz Češke i Slovačke koje već godinama popunjavaju nedostatak radne snage u austrijskom socijalnom sustavu, koji je kao i drugdje u Europi preopterećen zbog sve većeg starenja stanovništva.

Kazne za sve
Ilegalci su došli u središte medijske pozornosti ovoga ljeta kada su vlasti počele kažnjavati i njegovatelje i njihove pacijente, što je uzrokovalo paniku u mnogim obiteljima. Posljedica toga bila je da je ministarstvo gospodarstva zatražilo ukidanje kaznenih mjera.
“Bez tih 40.000 stranih pomagača, koji u Austriji rade ilegalno, kratkoročno ništa ne može funkcionirati”, izjavio je austrijski ministar rada i gospodarstva Martin Bartenstein. Vlada je ubrzo nakon toga osnovala radnu skupinu koja bi svoje zaključke trebala objaviti sredinom listopada. Financijski i socijalni ulozi su visoki. Broj starijih ljudi koji trebaju njegu gotovo se udvostručio u posljednjih 15 godina i njihov broj sada iznosi oko 600.000, a Austrija ima oko osam milijuna stanovnika. Predviđanja su još pesimističnija pa bi se u idućih 20 godina taj broj trebao povećati na dva milijuna. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da su starački domovi u Austriji pretrpani, a pomoć koja iznosi 475 eura mjesečno ne može pokriti troškove za medicinsku skrb kod kuće. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Austrija ima samo 5,8 njegovatelja na 1000 stanovnika, dok ih je u Finskoj čak 21,8. Mnogi se stoga okreću strancima koji su na raspolaganju 24 sata i koji rade za stan i hranu te 50 eura po danu, no nisu prijavljeni te stoga nemaju socijalno osiguranje. Procjene govore da to tržište godišnje vrijedi i do pola milijarde eura. Čak niti poznati političari ne prezaju od unajmljivanja jeftine radne snage s istoka pa se tako nedavno i sam kancelar Wolfgang Schüssel našao na udaru kritika kada se otkrilo da je za svoju 94-godišnju punicu ilegalno zaposlio Slovakinju, koju je plaćao 2 eura po satu. Njegov ured je potvrdio te navode, ali je demantirao da je sam kancelar bio uključen u skrb o punici. Austrijska oporba stoga pokušava što duže održati tu temu aktualnom ne bi li naštetila kancelaru uoči izbora. Kako bi neutralizirala napade, njegova konzervativna Pučka stranka najavljuje kako će legalizirati status tih 40.000 osoba. Osim Schüssela, i austrijski predsjednik Heinz Fischer je za brigu o svom ocu koristio usluge ilegalno zaposlene Slovakinje koju je plaćao 2180 eura mjesečno. Čini se da inicijativu o legalizaciji statusa ilegalnih radnika podržavaju sve glavne političke stranke u Austriji, od tradicionalno ksenofobične krajnje desnice pa sve do stranke Zelenih. Prema agenciji za ispitivanje javnog mišljenja Market, oko 70 posto Austrijanaca zalaže se za to.

Legalizacija statusa
Glavno pitanje koje se sada nameće je kako to učiniti. “Ovaj problem je vrlo složen jer ima financijske, imigracijske i druge aspekte koje treba riješiti”, kaže politolog Fritz Plassner, a prenosi agencija France Presse. S obzirom na nedostatak domaće radne snage, njegovatelji iz novih članica EU izuzeti su iz ograničenja o slobodnom kretanju radne snage koje je Austrija, zajedno sa još šest zemalja, nametnula do 2011. godine. Međutim, uvjet je da zarađuju 1500 eura prije oporezivanja pa Pučani sada predlažu da se to snizi na 1200 eura kako bi se olakšala legalizacija njihova statusa. No oporbeni Socijaldemokrati se tome protive budući da bi to za pola smanjilo zaradu koja se ostvaruje. Umjesto toga predlažu stvaranje dobrovoljne socijalne službe. Analitičari kažu kako pitanje zasigurno neće biti riješeno prije izbora u listopadu te kako će se njime morati pozabaviti nova austrijska vlada.