Španjolskoj vladi gori pod nogama. Em se bori s dramatičnim stanjem vlastitih financija zbog kojeg bi mogla postati nova Grčka, em mora smisliti kako od propasti spasiti bankarski sektor. Pritisak na premijera Marana Rajoya nikad nije bio veći nego u proteklih tjedan dana. Prvo ga je Međunarodni monetarni fond upozorio da su banke u zemlji koju vodi u tolikim problemima da će ih možda trebati spašavati novcem poreznih obveznika, te mu je savjetovao da se pozabavi ekstenzivnim restrukturiranjem sektora u kojem loši krediti već sada predstavljaju teret od gotovo 186 milijardi eura. Potom je bonitetna agencija Standard & Poor’s rejting države spustila za čak dvije razine zaprijetivši da bi on uskoro mogao i još potonuti. Samo dva dana kasnije s iste je adrese stigla vijest o smanjenom bonitetu čak 16 španjolskih banaka uključujući i one najveće. Agencija im je pritom “prišila” i negativne prognoze.

Akcija i reakcija
Dan nakon dramatićnog MMF-ova upozorenja u kojem Fond tvrdi da će, ne počiste li se bilance sektora, zbog gubitka povjerenja investitora ozbiljno patiti i relativno stabilni kreditori, reagirao je ministar gospodarstva Luis de Guindos. Najavio je da država kreće u potragu za privatnim investitorima i fondovima koji bi joj pomogli u procesu prodaje rizične imovine banaka, koja je glavni izvor moguće propasti sektora. Problematična imovina u posljednje je vrijeme ponajviše bujala zbog sloma nekretninskog tržišta na kojem su se cijene stropoštale i više od 60%. Osim toga, sada kada je stopa nezaposlenosti premašila 24,4 posto, po čemu je Španjolska tužni europski rekorder, otplate hipoteka i kredita postat će još upitnije. Ministar je tada bio najavio da će vlada mehanizam osmisliti u idućim mjesecima, no kako je pet dana kasnije uslijedio val rezanja bankarskih rejtinga, stvari su se očito počele rješavati po hitnom postupku. Tako je u ponedjeljak Reuters od neimenovanih izvora saznao da središnja banka Španjolske i njezinu guverner već traže savjete međunarodnih financijaša o tome kako osnovati poseban holding na koji bi se prebacila, a preko njega potom i prodala problematična imovina banaka.

Kobne nekretnine
Iako ni guverner ni premijer nisu htjeli o detaljima, načelnu potvrdu dao je Guindos izjavom: “Izdvajanje nekretninske imovine iz bilanci ima smisla i po mnogo čemu je pozitivno za banke; dopušta im da oslobode kapital i da se bave financijskim poslovanjem, a ne nekretninama.” Ministar i guverner nisu htjeli otkriti ni s kojim su se svjetskim bankama obratili za savjet, ali je Guindos rekao da “razgovori traju”.