Europska je financijska kriza postala i politička. Pritom više nije riječ samo o potresima među vladajućim strukturama prezaduženih država poput Grčke. Sada se tresu i vlade “zdravih” zemalja, a temelji im pucaju zbog novoga europskog projekta, koji je teoretski osmišljen upravo kao preventivni lijek protiv neke buduće financijske krize. Riječ je o europskom fiskalnom paktu, koji predviđa strogu štednju, proračunsku disciplinu, kontrolu državne potrošnje i sankcije za one koji se ne budu pridržavali limita, a temeljna mu je odredba granica deficita državnih blagajni od maksimalnih 3 posto BDP-a.
Novi izvor problema
Upravo je zbog te granice pukla koalicija u Nizozemskoj i Češkoj pa sada pitanje novih izbora i političkih križaljki postaje novi izvor europskih problema. Vladajući političari u Nizozemskoj sukobili su se zbog mjera štednje koje su trebale spustiti deficit na očito kobnu granicu od 3% BDP-a. Nakon kolapsa sedmodnevnih pregovora s koalicijskim partnerima premijer Mark Rutte priznao je poraz i najavio ostavku vlade. Glave su mu tako došle uštede teške 16 mlrd. eura do kojih je htio doći povećanjem PDV-a, zamrzavanjem plaća i drugim rezovima.
Protiv ‘diktature Bruxellesa’
Strogoj proračunskoj disciplini odbio se prikloniti krajnji desničar Gert Widers poručivši da neće dopustiti “provođenje briselske diktature”. I odmah je postalo jasno da je pod znak pitanja došao i vrhunski kreditni rejting jedne od inače najstabilnijih članica eurozone. Analitičari upozoravaju da politička kriza nije samo prijetnja Nizozemskoj, već ugrožava cijelu monetarnu uniju. Ekonomisti Rabobanka napomenuli su da propast pokušaja da se ta zemlja pridržava limita deficita dovodi u pitanje sam fiskalni pakt. Opstanak vlade istodobno je postao upitan i u Češkoj. Premijer Petr Nečas prisiljen je tražiti nove partnere nakon što je, opet zbog neslaganja oko mjera štednje, trostranačka koalicija odlučila razvrgnuti političku suradnju. I njemu su račune pomrsile namjere da zbog EU-pravila poveća poreze, a sreže plaće i mirovine. I dok je koalicija brojala zadnje sate, prema vladinom se praškom središtu slijevala “vojska” prosvjednika.
Burze potonule
Više od 120.000 ljudi je izvikivalo parole protiv vlade i njezinih rezova. Reakcija tržišta odmah je uslijedila, začinjena i strahom da će nakon pobjede u prvome krugu predsjedničkih izbora na čelo Francuske doći desničar Francois Hollande, najglasniji kritičar štednje u toj zemlji. Europske burze su potonule, pala je vrijednost eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu