Nakon što je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde na sastanku zemalja G20 prošloga vikenda uspjela osigurati dodatnih 430 milijardi dolara za borbu protiv europske krize, vrijeme je da MMF jače pritisne političke čelnike eurozone da se odlučnije uhvate u koštac s dužničkim problemima.

Mišljenje je to brojnih svjetskih analitičara, ali i političara među kojima je, očekivano, najrječitiji bio američki ministar financija Timothy Geithner. “Europa mora biti puno agresivnija i kreativnija u borbi s krizom, angažirajući pritom sve financijske izvore koje ima na raspolaganju, uključujući i Europsku središnju banku”, poručio je Geithner. On tvrdi da će uspjeh na nadolazeće faze “rata” s krizom ovisiti o tome koliko će Europa znati i htjeti primijeniti sve raspoloživa alate kako bi poduprla zemlje članice koje moraju implementirati brojne reforme. O reformama je u Washingtonu govorio i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble poručivši kako će promjene na tržištima rada te u socijalnim sustavima, javnoj administraciji i financijskim institucijama omogućiti europskim državama kompetitivnost i snažniji rast. Što se tiče same financijske potpore MMF-u, nova jamstva u subotu su dale Velika Britanija, Južna Koreja i Saudijska Arabija koje će Fondu osigurati svaka po 15 milijardi dolara, čime je ukupni dodatni financijski “štit” premašio iznos od 400 milijardi na koji je, barem sudeći prema njezinim službenim izjavama, ciljala Christine Lagarde.

Kina, Rusija, Brazil

Dali bi 72 milijarde dolara, ali ništa ne jamče
Brzorastuće zemlje – Kina, Rusija, Indija i Brazil najavili su da žele financijski pomoći MMF-u, ali se ipak na ništa nisu htjele formalno obvezati prije summita G20 koji će se u lipnju održati u Los Cabosu. No prema onome što su zasad samo načelno rekli, njihov dodatni doprinos Međunarodnom monetarnom fondu trebao bi iznositi najmanje 72 milijarde dolara.