Predstavnici zemalja BRICS-a koje bi u desetljećima koja dolaze trebale postati dominantna svjetska gospodarstva, zapadu su sa summita uputile oštru kritiku. Štoviše, Kina, Rusija, Indija, Brazil i Južnoafrička Republika zaprijetile su Međunarodnom monetarnom fondu da neće odobriti zatraženo dodatno financiranje za borbu protiv dužničke krize u Europi ako u toj instiutuciji ne dobiju veće pravo glasa.
Protiv povijesne dominacije
Frustrirane, kako kažu, povijesnom dominacijom Amerike i Europe nad Međunarodnim monetarnim fondom te presporim reformama u toj instituciji u službenoj zajedničkoj izjavi su upozorili:“Inicijativa da se povećaju zajmodavni kapaciteti MMF-a može uroditi plodom samo ako se cjelokupno članstvo istinski posveti provedbi reforme dogovorene 2010. godine.” Predstavnici BRICS-a time su, naime, htjeli podsjetiti na dogovor da se unutar Međunarodnog monetarnog fonda utjecaj postepeno preusmjeri i na brzorastuća gospodarstva koja oni predstavljaju. Treba reći da u zemljama tog saveza živi više od 40 posto svjetske populacije, a spomenutih pet zemalja drži više od 20 posto globalne ekonomije.No u svojim kritikama predstavnici pet zemalja nisu stali na tome. Kako prenosi The Financial Times, napali su zapadne zemlje optužujući ih da se loše upravljaju ekonomijama u vrijeme teške financijske krize. “Usvajanjem ekspanzionističkih politika poput snižavanja kamatnih stopa, zbog kojih brzorastuća gospodarstva, postaju manje konkurentna, zapadne zemlje uzrokovale su monetarni tsunami”, riječi su brazilskog predsjednika Dilma Rousseffa koji je na summitu u New Delhiju podsjetio da je gospodarska i financijska kriza stigla iz razvijenoga svijeta. Indijski premijer Manmohan Singh na to se nadovezao: “Brz i snažan oporavak gospodarstava zemalja BRICS-a od financijske krize dokaz je naše uloge predvodnika rasta globalne ekonomije”.
Razvojna banka na čekanju
Što se tiče velikog i ambiciozno najavljivanog plana zemalja BRICS-a, a to je osnivanje zajedničke razvojne banke odlučeno je tek da će se “ispitati detalji mogućeg zajedničkog financiranja i upravljanja takvom institucijom”. No dotad će se nacionalne razvojne banke poticati da još jače kreditiraju privatni sektor kako bi se dodatno unaprijedila trgovina između pet zemalja koja veća sada godišnje raste 28 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu