Vjerujem da će ministri financija eurozone ovoga tjedna razriješiti nesuglasice i donijeti uvjerljivu odluku o ojačavanju financijskih kapaciteta za obranu od krize. Riječi su to europskog povjerenika za monetarna pitanja Ollija Rehna, koje su ukazale na to da su europski čelnici očito napokon postigli konsenzus nakon što su mjesecima raspravljali treba li osnažiti protukrizne kapacitete.
Rehnov optimizam zapravo znači da je slomljen otpor koji je povećanju novčanih obrambenih mehanizama pružala najjača članica eurozone – Njemačka. Tamošnji ministar financija Wolfgang Schäuble, a osobito njegova šefica, njemačka kancelarka Angela Merkel dosad tako reći nisu htjeli ni čuti za apele kojima su brojni svjetski čelnici, financijaši i ekonomisti upozoravali da Europa mora djelovati preventivno kako bi bila u stanju obuzdati potencijalne nove krizne šokove koji su ozbiljno prijetili opstanku jedinstvene europske valute i uzdrmali gospodarstvo Staroga kontinenta, ali i cijeloga svijeta. Za povećanje kriznih kapaciteta kontinuirano je “navijala” čelnica MMF-a Crhistina Lagarde, a zemlje članice toga Fonda jasno su upozorile da ne misle davati dodatan novac za obranu od krize, dok države eurozone to ne učine prve. Da su Merkel i Schäuble ipak odlučili popustiti doznali su i novinari njemačkog Spiegela, kojima su neimenovani izvori javili da će na sastanku eurogrupe u Kopenhagenu kancelarka i ministar financija ipak pristati da dva krizna fonda ubuduće usporedno funkcioniraju. Riječ je o Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM). isprva je bilo zamišljeno da ESM bude nasljednik EFSF-a, koji bi prestao s radom kada bi krenuo stabilizacijski mehanizam. No sada je jedna od mogućnosti da fondovi istodobno osiguravaju financijsku pomoć u slučaju novih kriznih udara iako se još ne zna kako bi se raspodijelio novac koji bi im bio na raspolaganju. Prema aktualnim budžetima, EFSF raspolaže sa 440 mlrd. eura, a ESM sa 500 milijardi. Objedine li se kapaciteti u potpunosti, bilo bi, dakle, riječi o gotovo bilijun eura, no navodno je vjerojatnije da će se spojiti samo dio budžeta, a spominje se iznos od 700 milijardi eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu