Uvjeren sam da je Grčka prošla više od polovice puta prema gospodarskome oporavku iako će proces fiskalne konsolidacije trajati dugo. Izjavio je to u razgovoru za Financial Times grčki premijer Lucas Papademos ocijenivši da bi ta zemlja pozitivne stope rasta trebala početi ostvarivati u roku od dvije godine.

Ipak, premijer je priznao da će Grčka možda trebati dodatnu pomoć izvana ako se do 2015. ne uspije vratiti na financijska tržišta. No Papademos vjeruje da će provedba dogovorenih reformi i mjera za poticanje rasta ipak “preokrenuti opasnu spiralu fiskalne štednje i gospodarskog grča u pozitivan krug strukturnih reformi, pojačanje aktivnosti i ubrzane proračunske konsolidacije”.Premijer je u intervjuu za FT dodao i da bi cjelovita primjena protukriznog programa trebala eliminirati moguću potrebu za novim paketom pomoći. “Učinit ćemo što god je potrebno kako bi ovaj drugi bio i zadnji program restrukturiranja grčkoga javnog duga.” Upitan da prokomentira rasprave u kojima se govori o mogućem izlasku Grčke iz eurozone, Papademos tvrdi da većina njegovih sunarodnjaka, čak do 80 posto, unatoč prosvjedima snažno podržava ostanak te zemlje u monetarnoj uniji. “To znači da su, unatoč velikim žrtvama, Grci spremni učiniti sve što treba kako bi zemlja ostala u eurozoni”, zaključio je grčki premijer.Inače, o rastu grčkoga gospodarstva, odnosno njegovu zanemarivanju prilikom kreiranja protukriznih programa za tu zemlju govorio je i čelnik eurogrupe JeanClaude Juncker. Pomalo neočekivano, glavni među ministrima financija europske monetarne unije kritički je ocijenio da eurozona jednostavno nije posvetila dovoljno pozornosti gospodarskom rastu Grčke. “Inzistirali smo na sređivanju grčkih javnih financija, a pritom nismo ponudili alternativna rješenja. Bilo bi logičnije da smo od samoga početka ustrajali na rastu”, izjavio je Jean-Claude Juncker.