Kada su europski čelnici poručili da namjeravaju preuzeti strogu kontrolu nad Grčkom, mislili su ozbiljno. A kada je ljutiti grčki narod naslutio da će im se Europa umiješati u gotovo svaki aspekt života – bio je u pravu. Vladi u Ateni europski su lideri uputili još jedan u dugačkome nizu popisa zahtjeva na čije se ispunjavanje mora obvezati želi li briselskim eurima pokrpati proračun i spasiti se od bankrota.

Doduše, strogi europski uvjeti za Grke nisu ništa novo. Već su pristali na drastične rezove od čak 3,3 milijarde eura. No liderima eurozone ni to nije bilo dovoljno, pa je vlada Lucasa Papademosa doslovce preko noći morala “iskopati” prostor za dodatnih 385 milijuna eura ušteda. Međutim, ni to nije zadovoljilo Bruxelles koji je inzistirao da svi vodeći grčki političari pismeno zajamče da će doista provoditi dogovorene bolne rezove. Tek kada su im iz Atene stigle i te garancije, čelnici Europe pristali du dati “zeleno svjetlo” nastavku isplate pomoći iz 130 milijardi eura vrijednog protukriznog paketa. Ali, sada već očekivano, ni tu zapravo nije bio kraj. Odobrenje pomoći Grčkoj opet je stiglo uz uvjet – strogu kontrolu financija te zemlje i to putem posebnog računa koji će neprestano snimati europski inspektori, a zbog čega će Papademosova vlada morati mijenjati i ustav. No mijenjat će oni i hrpu drugih zakona. Novi popis zahtjeva s početka teksta od grčke vlade zahtijeva čak 38 vrlo specifičnih promjena zbog kojih će, opet gotovo preko noći, parlament morati “pretumbati” brojne zakonske procedure. A koliko duboko Europa planira “ući” u grčko društvo kako bi ga nadziorala najbolje ocrtava podatak do kojeg je došao Financial Times, a koji kaže da će se u Grčkom morati promijeniti čak i način izdavanja liječničkih recepata. Morat će se centralizirati zdravstveno osiguranje, izraditi detaljan registar zemljišta te odrediti najniža granica potrebnih zaliha nafte. Štoviše, želi li zaista dobiti novac iz paketa pomoći, Papademosova vlada 10 prioritetnih zahtjeva mora ispuniti najkasnije do srijede. Među njima je, primjerice, i rezanje potrošnje lijekova za 1,1 milijardu eura. Ostale reforme, piše FT, podijeljene su u šest kategorija, a većina se, očekivano, odnosi na rezanje potrošnje, bankarsku regulativu i ekonomske reforme.Mnogi bi na ovo mogli reći “tako im i treba”, ali brojke dokazuju da su percepcije o Grcima kao lijenom narodu zapravo pogrešne. Podaci koje je sabrao portal Advance.hr pokazuju, primjerice, da prosječan grčki radnik u godini dana odradi 2109 radnih sati, dok njegov njemački “kolega” na poslu provede 1377 sati. Štoviše, OECD-ova statistika pokazuje da od Grka više radih sati godišnje odrade samo radnici u Južnoj Koreji. Grci i u mirovinu odlaze kasnije od Nijemaca ili Francuza, a velike su razlike i u broju zaposlenih u javnom sektoru. U grčkoj državnoj službi zaposleno je 22,3 posto radne snage, dok je u Francuskoj riječ o 30 posto, Švedskoj 34, a Nizozemskoj 27. Prito je još jedna golema razlika u tomke što Grci u javniom poduzećima rade privremeno, dakle bez beneficija. Slično je i po pitanju godišnjih odmora. Prosječan grčki radnik godišnje iskoristi 22 slobodna dana, dok se u Njemačkoj ta brojka penje na više od 30 dana.

Parlament odobrio ‘swap’

Sve se mora odraditi do 12. ožujka
Nakon što su ministri financija eurozone prošloga utorka prihvatili nastavak isplate paketa pomoći, i grčki parlament odobrio je zakon o zamjeni obveznica s privatnim vjerovnicima, koji je okosnica “bailouta”. Time je zapravo kreirana ponuda kreditorima koji će zamjenom starih za nove obveznice manje vrijednosti smanjiti grčki dug za 100 milijardi eura. “Swap” mora biti obavljen do 12. ožujka, osam dana prije nego li Grcima na naplatu stiže 14,5 milijardi eura duga.